Kada i zbog kojih simptoma služba Hitne pomoći dolazi na adresu pacijenta? Šta podrazumijeva redovna procedura ekipe na terenu, kakve upute su dužni dati telefonskim putem? Tragična smrt novinara Vladimira Matijanića otvorila je niz pitanja i dilema u cijeloj regiji i Bosni i Hercegovini. Strahuju li građani sa razlogom?

Rad uposlenih u hitnoj pomoći približila nam je Amela Ramadani-Podžo, specijalistkinja urgentne medicine u Hitnoj pomoći Kantona Sarajevo. Nakon uznemirujućih snimaka razgovora Matijanića i hitne službe u Splitu – i građani u BiH zaslužuju da razumiju – koliko oprezan mora biti zdravstveni radnik kada pruža upute telefonskim putem i šta u tom slučaju mogu očekivati pacijenti?

“U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć imamo call centar gdje su u svakom momentu raspoređena tri zdravstvena radnika, od kojih je jedan specijalista urgentne medicine sa dugogodišnjim iskustvom. Pažljivo se bira ekipa koja će odgovarati na pozive. To je enormna odgovornost, ti ljudi moraju imati iskustvo i ogromnu empatiju prema pacijentima, gdje se pored simptoma i znakova, oslanja čak i na boju glasa i način na koji diše”, pojašnjava Ramadani – Podžo.

Odluke pogotovo postaju teške ukoliko uslijede pozivi sa sličnim redom hitnosti, dodaje ona.

“Vi na istom području u isto vrijeme možete imati dva ili tri hitna pacijenta. Tada odlučujete kome je hitna pomoć neodložna, a koje to zdravstveno stanje može sačekati pet ili deset minuta”, nastavlja Ramadani – Podžo.

Stoga je, dodaje, dispečer osoba koja pažnju mora zadržati od 12 do 13 radnih sati, koliko smjene često znaju trajati, ponekad i bez pauze.

Zbog ovakve organizacije rada, uvjerava nas ona, vrlo teško je izvodivo da pacijenti mogu računati na “vezu” u liječenju ili uzimanju u obzir, a čemu građani, kako kaže, nastoje pribjegavati zbog mentaliteta.

“Veze i kontakti sa hitnom pomoći tim povodom – mislim da to nije ostvarivo i moguće. Ona je otvorena za sve građane, ali postoji jedini princip po kojem ona može da djeluje. To je stanje urgentnosti, sva ostala mogu čekati”, ponovila je Ramadani – Podžo.

Zloupotreba hitne pomoći: “Imamo pacijente koji navode netačne simptome”

U nizu pitanja, razgovori Matijanića sa službama postavili su i ono – da li će se prioritetnim shvatati pacijent koji u potpunosti smireno i bez panike pojašnjava ozbiljne simptome.

“Ne znači da će svaki paničan poziv biti ostvaren samo zato što je paničan, mi se ipak oslanjamo na sadržaj poziva. Znamo koji je pacijent nulte stope hitnosti, mi ne smijemo pogriješiti. Ne smijemo poslati ekipu za bezazlen slučaj i potrošiti njeno vrijeme, a ne odgovoriti hitnom pacijentu na smiren poziv – i za to je potrebna velika vještina”, izričita je Ramadani – Podžo.

Tu je naročit problem zloupotreba hitne pomoći koja se dešava.

“Imamo pacijente koji će uvećati svoje simptome, navesti netačne, sve u cilju ostvarivanja pregleda”, dodala je Ramadani – Podžo.

Prilikom provođenja pomenutih procedura, naglašava doktorica, nema niti najmanjeg mjesta za subjektivnost.

Covid ponovo prijeti: Znamo li uopšte koji je put pacijenta?

A da su ovakva pitanja u BiH bila aktuelna i prije izbijanja pandemije koronavirusa podsjeća i pulmologinja u sarajevskoj Opštoj bolnici Tijana Muhić – Skalonja.

Ponovo je, nažalost, došlo vrijeme da se mora upozoravati na povećan priliv pacijenata oboljelih od covida 19, pa se ponovo postavlja i čuveno pitanje: Koji je to put pacijenta?

“Pacijent bi se prvo trebao javljati nadležnom liječniku porodične medicine – telefonski ili u covid ambulantama koje su bile raspoređene u svakom domu zdravlja u općinama. Potom bi ljekar, zavisno od stanja pacijenta, upućivao dalje na određene analize ukoliko su potrebne – radi se o labaratorijskim analizama ili snimcima pluća. Tek nakon toga pacijent bi se vratio kući sa preporukom ljekara, ili bio dalje upućen u ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa”, pojašnjava doktorica.

Tek ukoliko nisu bili u stanju doći do svog ljekara, pacijenti su pozivali Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Muhić – Skalonja podsjeća i na rad covid ambulante, koji je i dalje na zavidnom nivou.

“U covid ambulanti imamo telefon koji je aktivan 24 sata, što za informacije o ležećim pacijentima, što za one pacijente koje ne znaju kome da se obrate – kontaktiramo i kolege u Domu zdravlja. Naš dogovor je stub djelovanja zdravstva”, ističe Muhić – Skalonja.

Imunokompromitirani pacijenti, a što je bio i tragično preminuli novinar Vladimir Matijanić, obično razviju težu kliničku sliku, pojašnjava pulmologinja, dok dodaje da se na poziv poput njegovog moralo odgovoriti barem pozivom na pregled.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad