Masovno i samoinicijativno posezanje za antibioticima je jedno od gorućih problema u sferi zdravstva u cijelom svijetu. U današnje vrijeme u Evropskoj uniji zbog ozbiljnih infekcija bakterijama otpornima na antibiotike godišnje umre oko 33 000 ljudi. Dokazano je da prekomjerna upotreba antibiotika uzrokuje rezistenciju, odnosno otpornost mikroorganizama na dotad efikasan lijek. Na 18. novembar, Evropski dan svjesnosti o antibioticima, gost Novog dana bio je doktor Rusmir Baljić, šef klinike za infektivne bolesti KCUS.

Na samom početku razgovora kazao je šta su to zapravo antibiotici i kada se koriste. Između ostalog, prokomentirao je i koje su najčešće nuspojave pri korištenju antibiotika.

“Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Kod nas se misli da antibiotici mogu imati širu ulogu. Djeluju na način da ubijaju bakterije ili sprečavaju njihov razvoj. Korone ima i dalje. I to težih kliničkih slika. Naravno da nije kao ranije”, kazao je Baljić.

Potom je dodao:

“Na početku su svi pili antibiotike. Davani su iz straha. Imali smo tada veliki broj bakterijskih infekcija i onda je to bilo opravdano da piju antibotike. Svjedoci smo u praksi velikog pritiska i samih pacijenata. Mnogi smatraju da jedino rješenje antibiotik. Antibiotik se ne daje za snižavanje temperature. Tada se koristi paracetamol i slično. Ne možete očekivati da antibiotik odmah djeluje. Treba mu vremena da pokaže svoje djelovanje”.

Između ostalog, doktor Rusmir Baljić je kazao da postoje jasna pravila pri korištenju antibiotika.

“Ukoliko doktor preporuči antibiotik onda se pretpostavlja da zna šta radi. Treba povjerenje u ljekare. Najgora opacija je ostati kod kuće i liječiti se preko interneta. Ne preporučujem samoinicijativno prekidanje antibotika. Najveća je greška što samoinicijativno prekidaju uzimanje antibiotik. Pretežno se koristi antibiotik sedam do osam dana. Veliki je problem kada se osjećamo dobro nakon temperature i sami donesemo odluku da prestanemo koristiti antibiotik”, pojasnio je Baljić.

Upozorava pacijente da se ne smiju uzimati i duple doze antibiotika.

“Poželjno je uz antibiotike koristiti i probiotike. ali ne u isto vrijeme. Antibiotika se ne treba plašiti ako se koriste kako treba. Najveći rizik od dugoročnog uzimanja antibiotika je rezistencija. Osobama sa urinarnim infekcijama podložne su čestom uzimanju antibiotika. Dugotrojno uzimanje može dovesti da toga da bakterije budu otporne na antibiotike”, pojasnio je doktor Baljić.