Šta zabrana negiranja genocida i ratnih zločina znači za medije? Media centar objavio je upute o kojima su danas govorile Anida Sokol, urednica istraživanja u Mediacentru Sarajevo i Selma Zulić Šiljak, novinarka Mediacentra koja se bavi istraživanjem suočavanja sa prošlošću.
Sokol je na početku istaknula da mediji mogu biti odgovorni za umanjivanje, osporavanje i negiranje genocida, ratnih zločina, i zločina protiv čovječnosti, te mogu biti odgovorni ukoliko veličaju osobe koje su pravosnažno presuđene za takve zločin.
Kritički osvrt
“Bitan je način na koji mediji prenose i prave takve priloge, s kojom namjerom to rade i šta je cilj takvih priloga. Ukoliko ugositite nekog sagovornika koji ima takve stavove, ali kritički se osvrnete na takve stavove, problematizirate takve stavove, onda vaš cilj nije da širite mržnju”, kazala je Sokol, uz opasku da je bitna namjera.
Da li će ove izmjene promijeniti stanje u medijima, rekla je, da ćemo to tek vidjeti.
“Ne možemo očekivati da će se to odjednom promijeniti, s obzirom da takav diskurs je jako dugo prisutan na naši prostorima. On je prisutan u obrazovanju, prenosi se sa generacije na generaciju. Bitno je da samo urednici i novinari promisle na koji način da obrađuju neke teme, ali i da je javnost upoznata sa tim. Novinarstvo mora biti odgovorno, i nije uredu da novinar propagira takve narative”, naglasila je naša sugovornica.
Zulić Šiljak je navela da ovom odlukom mediji su se pridružili kolegama u mnogim zemljama svijeta, koji primjenjuju brojne mehanizme koji se odnose na sprječavanje ovog oblika negiranja, poricanja ili umanjivanja javno u eteru ili u tekstu.
“Postoji ogroman broj alata, kao i ilustrativnih sudskih presuda. Značajno je kod zakona, i ne samo njegova posljedična uloga, ne samo sankcionisanje, nego sprečavanje. Vjerujemo da je nekom manje ugodno ukoliko je ono krivično djelo”, dodala je.
Kako da se novinar ponaša ukoliko njegov sugovornik negira genoicid?
“Veoma je važno da se novinar pripremi. Ukoliko su to sagovornici koji su poznati da negiraju, umanjuju zločine i genocid, vi se trebate pripremiti. Bitno je da novinar rasvijetli ta pitanja i kritički se osvrne. Novinar treba da se pripremi i shvati odgovornost svoje uloge. Ukoliko vaš sagovornik negira određene sudske činjenice, bitno je da novinar ukaže na presude i sudske činjenice koje su iznesene u tim presudama”, kazala je Sokol.
Lako dokazivo
Ukoliko je rijkeč o tekstu, dodaje, on dopušta jako puno načina na koje se može problematizirati to što je sagovornik rekao.
“Možete dovesti druge sagovornike koji će iznijeti sudske činjenice i slično. Postoji jako puno načina”, navela je.
Istaknula je i da novinari ne trebaju provocirati sa pitanjima, jer to dovodi do dodatnih etnonacionalnih tenzija, ali ukoliko sagovornik iznese neku takvu izjavu, treba se pozvat na sudske činjenice.
“Drugi dio odluka, koji se odnosi na veličanje osoba, koje su pravomoćno presuđene za ratne zločine – ta odluka nije uslovljena namjerom. To po automatizmu medijska kuća, novinar, novinarka ako dozvoli izjave herojstva, koje se pravomoćno dodaju ratnom zloičincu, po vrlo kratkom postupku vrlo je dokazivo i vrlo lako može snositi sankcije”, zaključila je Zulić Šiljak.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!