Stanovnici uz deponiju Smiljevići godinama trpe smrad: Nova ploha dovoljna za još tri godine

Za Mirnesa Smajlovića i njegove komšije život u blizini deponije Smiljevići znači svakodnevno suočavanje s neugodnim mirisima. Najteže je u večernjim satima, kada su otvaranje prozora i boravak na otvorenom često gotovo nemogući.

"Tu su ogromni problemi što se tiče smrada, pogotovo u ljetnom vremenskom periodu, zimi manje-više, ali smrada uvijek ima", opisao je Mirnes Smajlović.

"Naveče nekad da dođete da vidite, ne može se izaći vani. Toliko je zagađeno, toliko se čuje, toliko se osjeti, ja vjerujem da vani niko veš ne može raširiti, to je katastrofa", požalila se Fatima Kunić.

"Guši nas, bogami, godinama, naročito poslije rata. Uveče, negdje oko osam sati i izjutra rano je najviše smrada", istaknula je Fatima Kadić.

Deponija je na ovom području postojala i prije izgradnje dijela stambenih objekata. No, stanovnici upozoravaju da problem nisu samo neugodni mirisi. Zabrinuti su i zbog mogućeg utjecaja deponije na okoliš.

"Ima potok odozgo koji ide sa Žuča, zove se Lepenički potok, i sva deponijske vode se slivaju u taj potok koji prolazi kroz ogromno naselje Smiljeviće i Zabrđe. Ovdje je nekad bila ogromna dola, rupa, sad se sve to izravnalo, ravno. Tamo ima neki objekat, on se vidi odavde, ali sad se i on gotovo zatrpao, samo mu se krov vidi", upozorio je Smajlović.

Na deponiji Smiljevići samo prošle godine odloženo je više od 190 hiljada tona otpada, gotovo 10 hiljada tona više nego godinu ranije. Stručnjaci upozoravaju da se nastavkom odlaganja bez značajnijeg izdvajanja i reciklaže otpada kapaciteti deponije sve brže popunjavaju.

"Trebamo biti svjesni da prilikom odlaganja komunalnog otpada i svih drugih vrsta otpada skraćujemo životni vijek trajanja samih deponija. Ne fokusiramo se na samu reciklažu, na izgradnju sortirnica i takvih sistema koji mogu dugoročno napraviti velike pomake", naglasila je Sendžana Muslić, stručnjakinja za zaštitu životne sredine.

Iz preduzeća RAD navode da se količina otpada na deponiji ipak smanjila u odnosu na period od prije petnaestak godina, ali i da je potrebno proširiti prostor za njegovo odlaganje.

"U narednom periodu će biti realizovane nove aktivnosti, to jeste priprema i puštanje u rad nove plohe od 22.000 kvadratnih metara koja, prema tim procjenama, ima kapacitet da odlaže otpad naredne tri godine sigurno, od trenutka kada bude puštena u rad", pojasnio je Mirza Ramić, portparol KJKP RAD.

Proširenje kapaciteta ne rješava dugoročno pitanje odlaganja. Ključ je u smanjenju količina otpada koje završavaju na deponiji, prije svega kroz selektivno prikupljanje i reciklažu.

"Problem je što gledamo otpad i njegovo rješavanje kroz samo odlaganje. Međutim, kroz primjere u Evropskoj uniji vidimo da Evropska unija otpad koristi kao resurs", upozorila je Muslić.

"Radimo i u saradnji sa lokalnim zajednicama na unapređenju samog načina prikupljanja otpada. To jeste podjelom kanti za individualne stambene objekte gdje se na licu mjesta izdvaja taj otpad, reciklažne sirovine, odnosno miješani komunalni otpad. Reciklažne sirovine završavaju na sortirnici gdje se taj otpad dalje razvrstava i šalje ponovno na obradu kako bi se proizvodile nove vrijednosti", naveo je Ramić.

Ali ni nova ploha ni sistem recikaže neće riješiti svakodnevne probleme stanovnika koji žive uz deponiju. Dok se čeka sistemsko rješenje, ili njeno izumještenje, o čemu zasad još uvijek nema govora, neugodni mirisi ostaće dio njihove svakodnevice.