Vlasti Republike Srpske poduzimaju kontinuirane radnje koje potkopavaju državne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja, upozorava se u Izvještaju State Departmenta o praksama ljudskih prava u 2023. godini, s akcentom na “razornu i zapaljivu retoriku” predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, koja je, kako se ističe, doprinijela povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji.

Dokument koji je podijeljen u sedam poglavlja koji se odnose na poštivanje osnovnih ljudskih prava u raznim segmentima društva, uključuje vjerodostojne izvještaje o ozbiljnim problemima s neovisnošću pravosuđa, ograničenjem slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu, kao i bitno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja, ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog sudjelovanja manjinskih kandidata, korupciju u vlasti itd.

U prvom poglavlju koje se odnosi na poštivanje integriteta pojedinca, ističe se kako nekažnjavanje ratnih zločina počinjenih tokom 1992.-95. i dalje predstavlja “ozbiljan problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene”.

Utjecaj političkih stranaka na rad pravosuđa

“Tužilaštvo BiH tokom godine do oktobra nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine. Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija”, navodi se u izvještaju američkog State Departmenta.

Kada je u pitanju stanje pravosuđa, ističe se kako su političke stranke i osobe povezane s organiziranim kriminalom ponekad utjecale na pravosuđe u politički osjetljivim predmetima, posebno onima povezanima s korupcijom, a prema neovisnim medijskim izvorima, vlasti ponekad nisu provodile sudske odluke, posebno odluke Ustavnog suda.

U poglavlju koje se odnosi na poštivanje građanskih sloboda, odnosno slobodu izražavanja, izvještaj upozorava na usvajanje izmjene i dopune Krivičnog zakona RS u augustu prošle godine, kojima se ponovno inkriminira kleveta.

“Izmjenama je inkriminirana kleveta, koja je nejasno definirana, kao i neovlašteno objavljivanje dokumenata i slika. Osuda oboje bila je kažnjiva novčanom kaznom; a ovo drugo je također nosilo zatvorske kazne. Predstavnici civilnog društva tvrdili su da bi odredbe ugrozile novinare i druge neovisne izražaje, vjerovatno jačajući autocenzuru, te imale obeshrabrujući učinak na kritičko medijsko izvještavanje o Vladi RS, kao i na istraživačko izvještavanje o korupciji i vladavini prava”, ističe se u izvještaju.

State Department također upozorava na kontinuirano loš položaj medijskih radnika u Bosni i Hercegovini, kao i pritiscima kojima su izloženi.

“Zastrašivanje, uznemiravanje, politički pritisci i prijetnje, uključujući prijetnje smrću, protiv novinara i medijskih kuća povećali su se tokom godine prema Udruženju BH novinari, strukovnom udruženju koje je također primijetilo da je manje slučajeva riješeno u korist novinara koji su tvrdili da su im povrijeđena prava. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) usvojilo je preporuku da sva tužiteljstva imenuju nekoga ko će omogućiti komunikaciju tužitelja s drugim pravosudnim tijelima i novinarskim udrugama. Učinilo je to šest kantona u Federaciji, uključujući Sarajevo”, navodi se u dokumentu.

Također, izvještaj upozorava na etnonacionalističku retoriku i političku pristranost u nekim mediijma, kao i nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima.

Neprocesuiranje negiranja genocida

Kao i u prethodnom poglavlju, i poglavlje koje se tiče slobode izražavanje ističe neprocesuiranje negiranja genocida, koje je kažnjivo zakonom.

“Tokom godine do 17. oktobra nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za poricanje genocida; veličanje ratnih zločina; ili poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje. Prema Memorijalnom centru Srebrenica, poricanje genocida od strane izabranih predstavnika i medijskih izvora postalo je sve prisutnije, što je Centar označio kao zabrinjavajući trend. U martu je državni tužitelj BiH otvorio predmet protiv predsjednika RS Milorada Dodika zbog negiranja genocida”, naglašava se.

Predsjednik Republike Srpske pomenut je u izvještaju i u kontekstu kritika novinara u vezi s planovima za rekriminalizaciju klevete u tom dijelu BiH. Podsjeća se kako se entitetski predsjednik u odgovoru novinarima posebno usmjernio na čelnika banjalučkog Kluba novinara Sinišu Vukelića, nazvavši njega i druge “ološem”.

Spomenuti su i drugi dokumentirani okršaji predsjednika RS sa novinarima, uključujući verbalni napad na novinare of 12. augurta kao i pritiske koje je registriralo Udruženje BH Novinari i Free Media Help Line.

“RTV FBIH nastavlja sa selektivnim i pristrasnim izvještavanjem”

Kada su u pitanju javni servisi, uključujući BHRT i RTV FBIH, izvještaj navodi kako oba emitera nastavljaju s radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili neovisnu uređivačku politiku, te da ostaju izložene političkom utjecaju.

“RTV FBiH nastavila je sa selektivnim i pristranim pristupom izvještavanju o vijestima. Vlada RS nastavila je vršiti izravnu kontrolu nad RTRS-om, koji se otvoreno bavio propagandom, pojačavajući pozicije i narative vladajuće koalicije. Neprovođenje državnog Zakona o javnom emitiranju i naplata pretplate držalo je državnu javnu radioteleviziju BHRT na rubu bankrota, prisiljavajući je na smanjenje poslovanja. Zakon je omogućio javnim emiterima u RS i FBiH naplatu pretplate, ali oni to nisu činili. Vlasti nisu uspjele uspostaviti korporaciju javnog RTV servisa koja bi nadzirala rad sva tri javna RTV servisa u zemlji kako je predviđeno zakonom”, naglašava se, i dodaje kako je više političkih stranaka i državnih institucija pokušavalo pravnim i financijskim mjerama, kao i političkim pritiscima utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje, pa su zbog toga neki mediji prakticirali autocenzuru.

Izvještaj daje i osvrt na izbore iz oktobra 2022. godine, koje je ODIHR ocijenio kao “dobro organizirane i konkurentne”, ali da su “dprethodni neuspjeli reformski napori, rašireno nepovjerenje u javne institucije i retorika koja izaziva etničke podjele naštetili izbornom okruženju”.

Iako je prema izvještaju ODIHR-a izborni dan protekao uredno, State Department-ov izvještaj ističe kako su političke stranke nastavile manipulirati izbornim procesom.

“Političke stranke, civilno društvo i međunarodna zajednica primijetili su brojne nepravilnosti tokom izbornog dana. Međunarodni promatrači izvijestili su kako je organizirana prijevara bila posebno teška i možda presudna u utrci za predsjednika RS. Osim toga, osoblje na biračkim mjestima nije dosljedno slijedilo mjere odgovornosti, a bilo je dokaza da su političke stranke nedolično utjecale na birače. Centralna izborna komisija ponovno je prebrojavala glasačke listiće u toj predsjedničkoj utrci i otkrila da su na nekoliko biračkih mjesta u RS izborni štabovi prijavili znatno veći broj glasova za pobjednika Milorada Dodika nego što je prikazano na glasačkim listićima”, ističe se u izvještaju.

Poglavlje u korupciji u vlasti navodi kako je korupcija i dalje prevladavajuća u postupcima javne nabave, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.

Izvještaj spominje i slučaj ‘Respiratori’, u kojem je bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić osuđen na zatvorsku kaznu.

“Državno tužilaštvo ove zemlje donijelo je dvije osuđujuće presude za korupcijsku shemu povezanu s pandemijom COVID-19 u Federaciji. 2020. bivši premijer Fadil Novalić, bivša ministrica financija Jelka Milićević i bivši direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak optuženi su za korupciju nakon što su nabavili neupotrebljive respiratore iz Kine u vrijednosti od 6 milijuna dolara. Nakon presude, Novalić je u aprilu osuđen na četiri, a Solak na šest godina zatvora. Miličević je oslobođena svih optužbi”, navodi se.