Vrhovni sud Nizozemske je 2019. godine donio odluku o djelimičnoj odgovornosti za smrt 350 muškaraca žrtava genocida. Nakon ove odluke, osnovna je Nizozemska Komisija za naknadu štete Potočari kao nezavisni izvršilac građanskopravne uredbe Srebrenica. Srodnici žrtva genocida u Srebrenici, stradalih muških izbjeglica koji su u poslijepodnevnim satima 13. jula 1995. godine boravili u bazi nizozemskog bataljona u Potočarima, ostvaruju pravo na naknadu štete od 15,000 i 10,000 eura.

Ekskluzivno za N1 je govorila Sylvia Wortmann, predsjednica Komisije za naknadu štete Potočari.

Wortmann je naglasila da je stav Nizozemske po pitanju genocida u Srebrenici jasan, te da je kao takav nepromjenjiv.

N1: Negiranje genocida je sada u Bosni i Hercegovni kažnjivo. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u zemlji, Valentin Inzko, koristio je svoja ovlaštenja za izmjenu zakona o tim pitanjima, kako bi negiranje genocida bilo kažnjivo. Za kršenje zakona izriču se kazne i po pet godina zatvora. I to je važno. No, koliko je ovo važno za državu kao što je to Bosna i Hercegovina i koliko je ovaj zakon, prema Vama, nekoga ko dolazi iz pravnog sektora, važan za međunarodno pravo?

Wortmann: Znam da se to sada ovdje događa i mislim da je to interna stvar.

N1: Mislite li da je to samo interna stvar?

Wortmann: Teško je da iznosim lično stajalište po tom pitanju, ali Nizozemska  priznaje genocid i Nizozemska je vrlo svjesna ishoda genocida i po tom pitanju neće doći do bilo kakve promjene stajališta. To ostaje kao jasan stav Nizozemske. U Srebrenici se dogodio genocid.

Naša sagovornica je objasnila i na koji način srodnici žrtava genocida mogu ostvariti pravo na odštetu u iznosu od 15,000 i 10,000 eura.

Wortmann: Ugovor mora biti potpisan od strane Nizozemske, kao i od stane nasljednika žrtve. Imamo jednostavan pristup za nasljednike. Naravno da želimo znati ko je žrtva u pitanju, također želimo znati kako je žrtva preminula, odnosno na koji način je izgubila život. Potreban je lični dokument podnosioca zahtjeva. To je jednostavna kopija lične karte, s obje stane dokumenta, na koje treba staviti pečat. Ali, ako te dokumente dobijemo zajedno s ispunjenim i potpisanim formularom, ovjerenu ličnu kartu, ovjeren rodni list, u slučaju da se radi o djetetu, odnosno ovjeren vjenčani list, ako je riječ o supružnici, onda je to to.

Do sada je komisija obradila 200 zahtjeva, a isplatila odštetu u 70 slučajeva. Zatvaranje ureda komisije je 2023. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad