Državni sud odbio je zahtjev Republike Hrvatske da odredi privremeni pritvor Vinku Martinoviću Šteli, koji je uhapšen po potjernici radi izvršenja kazne za ubistvo počinjeno 1996. godine, te mu je odredio mjeru zabrane putovanja van Bosne i Hercegovine. Ukoliko se u konačnici odbije zahtjev za izručenjem, Hrvatska bi mogla zatražiti da Vinko Martinović kaznu odsluži u BiH. A u BiH sigurno ne dolaze generali Hrvatske vojske, niti će protiv njih biti nastavljen postupak za neselektivno granatiranje Dubice i Gradiške.

Vinko Martinović pušten je na slobodu, uz mjere zabrane putovanja uz oduzimanje putnih isprava i zabranu prelaska granice sa ličnom kartom. No malo je vjerovatno da bi se na to odlučio s obzirom da je na snazi međunarodna potjernica RH zbog ubistva Jasmine Đukić zbog kojeg je Martinović osuđen na 10 godina zatvora. Sud BIH danas je odbio pritvor za Martinovića, vrlo vjerovatno neće biti izručen Hrvatskoj.

Martinovićeva advokatica Nina Kisić se usprotivila kako određivanju privremenog pritvora, tako i izručenju.

Kisić je istakla da je datum izvršenja djela mart 1996. godine, a da je Ugovor o izručenju između BiH i Hrvatske sklopljen 2012. i stupio na snagu 2014. godine. Ugovor se ne može retroaktivno primijeniti, naglasila je Kisić, dodavši da se prema tom ugovoru navodi kako se pritvor neće odrediti ukoliko izručenje nije dopustivo.

Nešto slično danas se moglo čuti na ročištu za određivanje privremene mjere pritvora do donošenja odluke o izručenju.

Nakon čak četiri ponovljena suđenja Martinoviću je na Vrhovnom sudu dokazana krivnja da je s pripadnicima svoje jedinice, mostarske ispostave tzv. ‘Kažnjeničke bojne’, u martu 1996. upao u stan Jasmine Đukić na zapadnoj, većinski hrvatskoj strani Mostara. Vlasnicu, inače Bošnjakinju, ubili su kako bi se domogli njezinog stana.

Podsjetimo da je Martinovića, bivšeg komandanta “Kažnjeničke bojne” policije, Haški tribunal ranije osudio na 18 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima počinjenih tokom 1993. u Mostaru, nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne, pušten je na slobodu.

Vinko Martinović je od 2016. godine nedostupan hrvatskom pravosuđu jer je uspio pobjeći iz zemlje prije izricanja presude. Županijski sud u Zagrebu ga je osudio na sedam godina zatvora, dok je prošle godine Vrhovni sud Hrvatske ovu kaznu povećao na deset godina. Ukoliko se u konačnici odbije zahtjev za izručenjem, Hrvatska bi mogla zatražiti da Vinko Martinović kaznu odsluži u BiH.

A u BiH sigurno ne dolaze generali Hrvatske vojske, niti će protiv njih biti nastavljen postupak za neselektivno granatiranje Dubice i Bosanke Gradiške koji je pokrenulo Tužilaštvo BIH, a nakon toga zatražilo od hrvatskog pravosuđa da preuzme krivično gonjenje.

To je postalo jasno nakon današnjeg satanaka hrvatskog premijera s visokim časnicima koji su sudjelovali u operaciji “Bljesak”.

Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, i nekadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a, nakon sastanka je poručio da u ovoj situaciji postoje dvije varijante.

“Svi generali su iznijeli svoj stav i došli smo do zaključka da ova varijanta, da to preuzme ministarstvo pravosuđa i da se nađemo nakon detaljne analize i da bi tada odlučili što i kako. U tom smjeru smo i krenuli. Varijanta A je da to jednostavno odbijemo, Hrvatska bi se na neki način riješila tog problema, a generali bi vjerojatno dignuli optužnice u BiH, tjeralice i mi bi bili blokirani za svoj život i da se ne mičemo iz Hrvatske. Mislim da to nije varijanta, da je ova varijanta puno bolja. Mi znamo što smo radili, kako i da nikad ni u jednom momentu nije bilo zapovjedi za granatiranje civilnih ciljeva, a u ratu se gine, nije to balet, ima i nevinih žrtava”, poručio je Miljavac.

U zamolnici koja je proslijeđena hrvatskom pravosuđu navedena su imena 14 generala i časnika HV, uz ostalo Pavla Miljavca, Mladena Markača, Luke Džanke te trojice umrlih generala. Činjenični opisi ni pravne kvalifikacije u BiH ni na koji način ne vežu hrvatska pravosudna tijela, ranije je poručeno.