Uporan je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u secesionističkim idejama, uprkos tome što je na optuženičkoj klupi, upravo zbog nepoštivanja međunarodnog zvaničnika. Odavno bi se tvrdi to desilo da nije utjecaja stranaca u BiH. Još od 1997. na ovamo, Ured visokog predstavnika donosio je niz odluka koje su se ticale funkcionisanja države, no ono što se s vremenom nije mijenjalo, jeste nedostatak unutarnjeg političkog dogovora. Sve što je više pojedini osporavaju, čini se da međunarodna zajednica u BiH, sve više jača. A s godinama je taj proces trebao ići obrnutom putanjom.

Christian Schmidt, visoki predstavnik, čiju funkciju, u dijelu Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj osporavaju od početka mandata 1. augusta 2021. donio je niz odluka. Od zabrane raspolaganja državnom imovinom, stavljanja van snage niza zakona koje je donijela Narodna skupština, izmjena izbornih pravila, Ustava Federacije, do izmjena Krivičnog zakona, gdje je i nepoštivanje njegovih odluka kažnjivo. I sve to u nešto više od godinu dana. Najavio je već sljedeću odluku. Paket integriteta izbornog procesa.

“Ja bih volio da domaći organi nađu rješenje, međutim, ukoliko se to ne uradi sada, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i koja ima ovlaštenje da donese takvu odluku. U tom slučaju to nije miješanje u rad bilo kojeg parlamenta, nego se radi o jačanju demokratije”, kaže Christan Schmidt, visoki predstavnik u BiH.

I ovoga puta, međunarodna zajednica poseže za bonskim ovlastima, zbog izostanka dogovora među političkim faktorima. Ono što se godinama ne mijenja, kada je riječ o međunarodnim intervencijama, jesu i reakcije političara. Jedni aplaudiraju, drugi negoduju. Ovisno od odluke. Ipak posljednjih godina posebno, SNSD i HDZ oštri su kritičari nametanja.

Opširnije u prilogu Adise Imamović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad