Stojanović: Izjednačavanje zastave Armije RBiH s ustaškim simbolima predstavlja prekrajanje historije

„Najveći je apsurd staviti zastavu pod kojom je Bosna i Hercegovina ušla u Ujedinjene nacije i zastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila jedina legalna vojna formacija u tom trenutku, u isti kontekst sa ustaškim simbolima. To je prekrajanje historije koje vrlo često dolazi iz Srbije, ali i iz Republike Srpske“, rekao je Stojanović.

Ocijenio je da se radi o pokušaju revitalizacije politika koje već tri decenije opterećuju Bosnu i Hercegovinu.

„Ovo je u kontekstu predstojećih izbora dodatno zaoštravanje političke scene i pokušaj vraćanja politika koje su nas dovele do toga da sve manje razgovaramo o stvarnim problemima građana.“

Istakao je da očekuje reakciju institucija Bosne i Hercegovine.

„Mislim da će Ustavni sud reagovati na ove odluke, kao što je reagovao i na ranije pokušaje donošenja neustavnih zakona u Republici Srpskoj.“

Govoreći o kontinuiranom podizanju političkih tenzija, Stojanović je rekao da građani Bosne i Hercegovine od toga nemaju nikakvu korist.

„Građanima je više preko glave stalnog podizanja tenzija. Protiv takvih politika treba se boriti insistiranjem na zrelosti i odgovornosti, jer upravo one stvaraju atmosferu koja nikome ne odgovara.“

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina zbog dugogodišnjih političkih sukoba izgubila veliki broj stanovnika.

„Bosna i Hercegovina je od zemlje sa četiri miliona stanovnika došla do toga da danas u njoj živi tek nešto više od dva miliona ljudi. To je posljedica politika koje konstantno proizvode podjele umjesto rješenja.“

Naglasio je da se društvo mora okrenuti budućnosti, ali bez zaboravljanja prošlosti.

„Ne smijemo ostati živjeti u prošlosti. Historiju ne treba zaboraviti, ali moramo graditi društvo u kojem se tragedije neće ponoviti našoj djeci. Takve ljude treba tražiti, isticati i podržavati.“

Komentarišući pitanje budućnosti OHR-a, Stojanović smatra da će Bosni i Hercegovini visoki predstavnik biti potreban sve dok domaće institucije ne budu dovoljno snažne.

„Visoki predstavnik će biti potreban sve dok svi politički akteri ne budu poštovali zakone Bosne i Hercegovine i dok institucije ne budu sposobne same zaštititi ustavni poredak.“

Istakao je da je apsurdno što se međunarodne sile i dalje nadmeću oko utjecaja u Bosni i Hercegovini.

„Apsurd je da se svjetske sile preko naših leđa prepucavaju oko odnosa i utjecaja, a to se direktno odražava i na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini.“

Kao primjer naveo je pitanje Južne interkonekcije i državne imovine.

„Postoje informacije da više od deset milijardi investicija trenutno čeka zbog neriješenog pitanja državne imovine. Potrebno je pronaći model koji će omogućiti lokalnim zajednicama da koriste imovinu, ali titular mora ostati Bosna i Hercegovina.“

Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Stojanović je upozorio da političke blokade i dalje usporavaju reformske procese.

„Nismo uspjeli usvojiti ni ključne evropske zakone potrebne za otvaranje pregovora. Nepovjerenje među političkim akterima i dalje predstavlja najveću prepreku napretku države.“

Naglasio je da ne može biti kompromisa kada je riječ o zaštiti državnih institucija.

„Kada neko krene rušiti institucije Bosne i Hercegovine ili zabranjivati njihov rad na dijelu teritorije države, tada više nema prostora za političke pregovore. O funkcionisanju institucija može se razgovarati, ali ne i o njihovom postojanju.“

Osvrnuo se i na djelovanje međunarodne zajednice, ocijenivši da je često bila nedovoljno odlučna.

„Međunarodna zajednica je propustila brojne prilike da zaštiti institucije Bosne i Hercegovine. Kada neko napadne ustavni poredak ili državne institucije, takvo ponašanje mora imati jasne posljedice.“

Stojanović smatra da Bosna i Hercegovina mora razlikovati političke aktere koji rade na jačanju države od onih koji blokiraju njen razvoj.

„Nisu svi isti. Potrebno je jasno razlikovati one koji insistiraju na jačanju države i institucija od onih koji blokiraju evropski put Bosne i Hercegovine i urušavaju njene institucije.“

Govoreći o odnosima među političkim strankama, rekao je da postoje ideološke razlike, ali da zaštita države mora biti zajednički cilj.

„Možemo imati različite političke stavove, ali kada je riječ o zaštiti države i njenih institucija, tu moraju postojati jasne crvene linije.“

Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina neće moći napredovati bez snažnih institucija i odgovorne politike.

„Potreban nam je politički dogovor koji će jačati institucije Bosne i Hercegovine, a ne proizvoditi nove blokade. Samo tako možemo govoriti o stabilnoj i evropskoj Bosni i Hercegovini.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad