Umjesto da bh. institucije intenzivnije rade na uključivanju ranjivih kategorija na tržište rada, vrlo često njihovo zapošljavanje zavisi od senzibilnosti i finansijske podrške međunarodne zajednice. Tako je i ovoga puta. Dok bh. političari nisu donijeli državnu Strategiju zapošljavanja, Delegacija EU i ambasada Švedske izdvajaju 10 miliona maraka kako bi se pokrenuli brojni biznisi, a time će stotine ljudi iz ranjivih kategorija konačno dobiti posao.

Barijere pri ulazu u institucije, barijere pri obrazovanju, a najveće su barijere pri zapošljavanju. Svakodnevnica je to osoba s invaliditetom u BiH. Do posla ne mogu brojni Romi, a u teškom položaju su i žene, posebno u ruralnim područjima. Obrabrujuća vijest je da će širom BiH biti implementirani projekti zapošljavanja preko hiljadu ljudi. Tako će na primjer u Visokom biti zaposleno više od 30 žena iz ruralnih područja, a biće pokrenuto osam novih biznisa. U Bijeljini će biti zaposleno najmanje 20 Roma i Romkinja. Alisa Hidanović je nakon dugog čekanja, konačno dobila posao.

“Mnogo znači kada imate posao, znači da imate i platu, a imat ćete i penziju”, smatra Alisa Hidanović.

Sve je to rezultat podrške Evropske unije i Švedske koji su izdvojili pet miliona eura za 16 novih projekata podrške za one koji se suočavaju sa višestrukim barijerama. Jedna od poruka je: Učinimo svijet rada inkluzivnim.

“Uključivanje nezaposlenih, a najranjivijih kategorija: manjina, žena, osoba s invaliditetom. Inkluzija. Tu je naglasak. Finansijska pomoć od EU od četiri miliona eura omogućit ćemo prilike i mogućnosti za 1250 ljudi da pronađu zaposlenje”, rekao je Luigi Soreca, šef EU Delegacije u BiH.

“Aktivno uključivanje grupa kao što su osobe koje su na Zavodu preko 12 mjeseci, osobe s invaliditetom, Romi, žene iz ruralnih područja. Znači maksimalno smo se posvetili i onome na čemu ostaje naša BiH, to su naravno mladi od 15-29 godina, njima treba posvetiti posebnu pažnju”, poručuje Mladen Vrećo, iz Zavoda za zapošljavanje RS.

U svemu tome bitno je istaći da će veliki broj ljudi proći različiti obuke i time razviti svoje vještine.

“Za razvoj bilo koje države bitno je da oni koji žive u udaljenim područjima, žive u ruralnim područjima – treba da imaju adekvatan pristup. Tek kada svi imaju takav pristup onda je moguć prosperitet”, ističe ambasadorica Švedske u BiH, Helena Lagerlof.

“Tri su ključne riječi: ulaganje, inovacija, partnerstvo. Sve je to potrebno kako bismo tržište rada učinili s našim partnerima inkluzivnim, te pružili svjetliju budućnost svima”, pojašnjava Lejla Tanović, koordinatorica Međunarodne organizacije rada u BiH

U toj budućnosti broj nezaposlenih i zanemarenih trebao bi biti sveden na statističku grešku. Mjesto rođenja, invaliditet, etnička pripadnost sada nerijetko određuju životni put i predstavljaju kočnicu pri zapošljavanju. Umjesto domaćih političara, stranci i ovoga puta prave korake da to ne bude tako.