Sljedećeg utorka Europska komisija bi trebala odlučiti hoće li liderima Europske unije, koji će se sastati kao Europsko vijeće 21. i 22. marta, preporučiti otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Strani analitičari smatraju kako je ova odluka “samo posljednja epizoda u smanjenju reformskih uslova i proglašenju napretka u dugoj historiji ustupaka EU političkoj klasi u BiH.” Ističu, odluku je potrebno blokirati, a onda inzistirati na sveobuhvatnoj strategiji EU prema BiH.

Analitičari berlinske think tank organizacija Democratization Policy Council, koja između ostalog pažljivo prati i reformske procese u Bosni i Hercegovini, smatraju da je Europska komisija u novembru 2022. uspješno izlobirala kod Vijeća EU kandidatski status za BiH, kada je preporučila isto za Ukrajinu i Moldaviju, bez da je naša zemlja ponudila bilo kakav reformski pomak, a uslovi su pomjereni do otvaranja pristupnih pregovora.

“Nakon uvjetnog zelenog svjetla Vijeća EU u decembru 2023., zvaničnici EU posljednjih su mjeseci dodatno smanjili skup od više od dvadesetak reformskih uvjeta navedenih u Mišljenju EK iz 2019. na samo četiri zakona i odluke, od kojih su dvije donesene posljednjih sedmica. A onda su signalizirali kada je postalo jasno da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik neće popustiti ni kod problematičnog kompromisa da bi Zakon o sudovima BiH – jedan od dva preostala uvjeta – mogao biti odbačen”, podsjećaju iz ove organizacije na tok događaja.

Napominju kako je Dodik tražio zakon koji ne samo da bi oslabio umjesto ojačao državno pravosuđe, već bi uklonio mogućnost sudskog procesuiranja bilo kakvog budućeg otcjepljenja RS.

“Ovaj fokus na preostali Zakon o sukobu interesa u institucijama na državnom nivou, na štetu Zakona o Sudu, bio je vidljiv između ostalog na zajedničkoj konferenciji za novinare ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock u utorak. Dok je Konaković istaknuo ‘predanost vladajuće koalicije borbi protiv korupcije’, Baerbock je ovu borbu i usvajanje zakona proglasila ‘ključnom’ i ‘važnom za nas’”, navodi se u analizi uz podsjetnik da je koalicija na državnom nivou dogovor o zakonu postigla već u srijedu, a konačni nacrt je odobrilo Vijeće ministara.

Ipak, iz Democratization Policy Councila skreću pažnju na upitan sadržaj usvojenog nacrta, koji je poslan u parlamentarnu proceduru.

“Pažljivim uvidom u nacrt teksta, međutim, otkriva se sasvim drugačija priča: ne samo da ne ispunjava uvjete i standarde koje je postavila EU, nego čak odstupa od sadašnjih standarda u borbi protiv političke korupcije i nepotizma”, ističe se i dodaje kako će uskoro objaviti i analizu pomenutog zakonskog rješenja.

Pohvala je stigla od komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelyija, a oba doma Parlamenta BiH danas bi trebala usvojiti zakon po ubrzanom postupku, što je kako ističu analitičari, “instrument koji se pretjerano koristi u svim zemljama Zapadnog Balkana, kojeg EU kritizira zbog potkopavanja parlamentarne demokracije jer sprječava javne diskusije”.

Berlin i Haag signalizirali, prema mišljenju analitičara ove organizacije, signalizirali su da su spremni popustiti pred scenarijem Europske komisije, i čini se da je sve spremno za nadolazeći europski samit koji će proglasiti uspjeh.

“Kao što pokazuje ovo posljednje poglavlje o zakonu o sukobu interesa, predaja samoproglašenih branitelja liberalno-demokratskih vrijednosti EU, poput Njemačke i Nizozemske, pred planovima neliberala i transakcijista u institucijama EU i među državama članicamanaspram BiH i šire regije Zapadnog Balkana vidljiva je šupljina procesa proširenja, ali i same EU”, ističu.

Ne samo to, dodaju, to također pokazuje krhkost politike proširenja bez vrijednosti kao geopolitičkog alata nakon ruske agresije na Ukrajinu. “Čini se da je ciljana publika sama EU. Građani BiH neće biti prevareni – kao ni Kremlj”.

Na kraju dodaju kako će, u slučaju BiH, davanje zelenog svjetla pristupnim pregovorima na europskom samitu samo “obodriti korumpirane i nedemokratske vladajuće elite, ohrabrujući Milroada Dodika i Dragana Čovića da nastave sa svojim etnički podijeljenim i secesionističkim programima kao ‘prvaci integracije u EU‘”.

“Krajnje je vrijeme da Berlin i Haag premoste ogromni jaz između najavljene politike i praktičnog učinka – blokiranjem pozitivne odluke o BiH na Europskom vijeću, a potom i radom na odavno završenoj sveobuhvatnoj strategiji EU prema BiH”, dodaje se.