Opći izbori u Bosni i Hercegovini koji se održavaju u nedjelju na biralištima širom zemlje glavna su tema u bosanskohercegovačkim medijima. Značajnu pažnju izbornom procesu u Bosni i Hercegovini posvetili su i mnogi strani mediji, uglavnom uz opasku da se glasanje održava u trenutku duboke krize, te kako se očekuje da će nacionalističke stranke zadržati dominaciju i nakon izbora.

Prenoseći američku novinsku agenciju Associated Press, ugledni Washington Post piše kako se izbori u BiH dešavaju u trenutku kada Rusija snažno podstiče sukobe u ovoj balkanskoj zemlji, te kako će nedjeljno glasanje biti “lagan ispit za duboko ukorijenjene nacionaliste koji ignorišu potrebe građana”.

U izbornom danu, glasači će birati tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u parlamentima na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te predsjednika entiteta Republika Srpska.

Washington Post ističe kako je upravo jedan od kandidata za posljednju poziciju, trenutni član Predsjedništva BiH iz reda sprkog naroda Milorad Dodik, iskoristio predizbornu kampanju za zagovaranje secesionističke agende i ruskog rata u Ukrajini.

Ovaj medij ističe i problem odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine, podsjećajući kako je u posljednjih osam godina iz zemlje emigriralo skoro pola miliona stanovnika zbog nedostatka radnih mjesta, loših javnih usluga i korupcije.

“Istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle sedmice o javnoj percepciji izbora pokazalo je da više od 40 posto bh. građana vjeruje da izborni sistem njihove zemlje ne dopušta istinski odraz volje građana. Gotovo 10 posto ispitanika u istraživanju koje je naručila Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) reklo je da su iskusili pritisak na članove svojih porodica, dok je ostalih 6,8 posto izjavilo da im je prijećeno gubitkom posla ako ne glasaju za određenu stranku ili kandidate”, prenosi Washington Post, prenoseći komentar političkog analitičara Kurta Bassuenera koji vjeruje da će se slična situacija u zemlji zadržati i nakon izbora, a “Rusiji neće nedostajati partnera s kojima može surađivati”.

Tekst podsjeća i kako su ranije ove godine SAD i Velika Britanija uvele sankcije za Dodika, optužujući ga za koruptivne aktivnosti koje prijete destabilizacijom regije. SAD također tvrde da je Dodik koristio svoj položaj kako bi akumulirao bogatstvo mitom.

“Kako bi privukli birače i izbjegli neugodna pitanja o svojim dosjeima na izborima, bošnjački i hrvatski nacionalisti također su prihvatili Dodikovu strategiju zveckanja oružjem, prikazujući političke protivnike iz vlastite etničke grupe kao izdajice”, piše Washinton Post, ističući lidera SDA Bakira Izetbegovića, koji se natječe za mjesto u državnom Predsjedništvo i predstavlja svoju stranku kao “jedini pravi bedem protiv secesionizma.

Ovaj medij pominje i predizborni skup na kojem je supruga lidera SDA, Sebija Izetbegović, inače kandidatkinja za poziciju u Skupštini Kantona Sarajevo, ustvrdila kako će protivnici SDA unutar bošnjačkog korpusa dovesti do toga da muslimani u zemlji “ponovno budu klani, internirani u koncentracijske logore i bačeni u masovne grobnice” od strane svojih sunarodnjaka Srba i Hrvata.

Istovremeno, hrvatski HDZ BiH je zaprijetio zahtjevom za uspostavljanje isključivo hrvatske etničke regije ukoliko njihova kandidatkinja za državno Predsjetništvo Borjana Krišto izgubi od “nominalno nenacionalističkog rivala”, dodaje se u tekstu.

Reuters donosi detaljni preglednik kandidata za glavne pozicije na Općim izborima uz napomenu kako Predsjeništvo BiH uglavnom igra ceremonijalnu i simboličnu ulogu, ali ima glavnu riječ u vanjskoj politici i sektoru odbrane BiH.

U tekstu se navodi kako nedostatak pouzdanih anketa i izvještaja o nepravilnostima uoči glasanja otežava predviđanje izbornih rezultata, ali kako mnogi analitičari vjeruju da će nacionalističke stranke zadržati dominaciju, te da se velika promjena može jedino očekivati unutar bošnjačkog korpusa, koji je najveći i najrazličitiji.

Upozorava se kako bi hrvatski nacionalisti mogli blokirati formaciju vlasti na nivou entiteta Federacija BiH ukoliko Željko Komšić pobijedi u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok bi pobjeda Milorada Dodika na mjestu Predsjednika entiteta Republika Srpska značila nastavak separatističkih poteza.

Što se tiče uloge međunarodne zajednice u BiH, Reuters napominje kako bi visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je već dva puta upotrijebio Bonske ovlasti ove godine, mogao intervenirati u slučaju blokade formiranja vlasti na nivou FBiH.

Francuski AFP izvještava kako se izbori održavaju u trenutku secesionističkih prijetnji i straha od novog političkog previranja, skoro tri decenije nakon što je rat opustošio ovu balkansku zemlju.

Navodi se i kako je zemlja podijeljena između “secesionističkih pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata koji zahtijevaju veću autonomiju, dok muslimanski Bošnjaci koji pozivaju na ravnopravniju državu čini se da tragaju za nečim što je više od pustog sna”.

Prema riječima političkog analitičara Ranka Mavraka, BiH prolazi kroz najozbiljniju političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok su etničke podjele tako duboke da predstavljaju prijetnju integritetu i opstanku BiH.

U razgovoru za AFP, lokalno stanovništvo pokazuje podijeljeno mišljenje o trenutnoj situaciji i budućnosti zemlje.

“Ovo je divna, bogata zemlja i mogli bismo naprijed uz minimum razumijevanja. Ako odgajamo djecu danas u ovakvom nacionalističkom kontekstu, možemo samo očekivati nove nacionaliste za 40 godina”, kaže sarajevski biznismen, Salko Hasanefendić.

Oni koji podržavaju Milorada Dodika izrazili su sumnju u zajedničku budućnost.

“Ova situacija je kao sa dva brata koji se ne vole. Bolje je ako ne žive zajedno”, smatra Rajko, penzioner koji nije htio otkriti svoje prezime.

Analitičar Mavrak zaključuje kako nema znakova stabilizacije situacije u BiH, kao ni indikacija da bi se mogao postići kompromis u zemlji.