Stručnjaci za N1: Populacija koja je najizloženija brucelozi, ovo su simptomi

Kada su u pitanju brojke i slučajevi bruceloze kako u Vogošći tako na području cijelog Kantona Sarajevo, Spahić ističe kako aktuelna situacija nije nova i da je bruceloza uobičajena pojava. Međutim, ono što je problem u trenutnoj situaciji u Vogošći je problem eutaniziranja, odnosno ukopa zaraženih goveda, njih ukupno 13 na farmi u Vogošći, na kojoj se nalaze još desetine zdravih goveda.

"Nakon 15 dana još nemamo rješenje, još nije došlo do eutanazije, jer nema mjesta gdje će se kopati. Resorno ministarstvo uradilo sve što je u nadležnosti da se dođe do rješenja, ali nismo uspjeli, imamo negdje komunikaciju s Radom i s njihovim resornim ministarstvom, koji snosi u ovom trenutku najveću odgovornost", pojašnjava Spahić.

Doaje da opštinske vlasti u Vogošći nisu dali pozitivan odgovor na ovaj problem, odnosno nisu dozvolili mjesto za kopanje zaraženih životinja koje je potrebno eutanizirati. Odugovlačnje stvara dodatni problem, ističe.

"Što duže borave životnnje na farmi veća je šansa da se ljudi zaraze. Moraju se hraniti i održavati, kako nalaže zakon, svaki dan vlasnik grla sa porodicom ulazi u karantin, postoji šansa širenja zaraze", dodaje Spahić.

Ponovila je da se radi o jedinstvenom slučaju u praksi, budući da je u prethodnim godinama bila dijagnosticirana i bruceloza i Q groznica, ali prvi put se radi o ovako dugom periodu da životinje nisu eutanizirane.

Kada je u pitanju ostatak područja Kantona Sarajevo, trenutno se radi godišnji monitoring nad brucelozom i drugim zarazama kod muznih goveda, još uvijek nema pozitivnih slučajeva, ali konačne informacije će biti dostupne po završetku monitoringa.

Profesorica Velić situaciju u Vogošći smatra izuzetno zabrinjavajućom i vjeruje da će nakon ponovljenog testiranja, nakon što zaraženja grla budu zaražena, biti još pozitivnih slučajeva.

Ljudi i bruceloza - gdje prijeti najveća opasnost?

Velić dalje pojašnjava da izloženost ljudi brucelozi može biti promatrana kroz dva klastera - prvom pripadaju osobe koje su u direktnom kontaktu sa životinjama, te su samim tim direktno izloženi.

"Drugom klasteru pripada urbana populacija, to su uglavnom stariji ljudi koji konzumiraju mladi sir. Imamo domaćinstva gdje se pravi mladi sir od nedovoljno termički tretiranog mlijeka, koje ne prolazi pasterizaciju i duže kuhanje. Radi se o zagrijavanju do nekih 30-ak stepeni. Potreban je oprez kod nabavke takvih mliječnih proizvoda, moraju biti termički obrađeni", pojašnjava.

Period je priprema za Kurban Bajram, što podrazumijeva kontakt sa životinjama pri klanju, ali i konzumaciju proizvoda životinjskog porijekla. Da li je moguće prepoznati zaraženu životinju i kako postupiti?

Velić pojašnjava da se zaraza klinički manifestuje samo pobačajem, te da je životinja i dalje dobrog gojidbenog stanja i vlasnici ne sumnjaju na brucelozu.

Kada je u pitanju vjersko klanje životinja, nastavlja, izuzetno je važno biti oprezan i preventivno nositi zaštitne maske i rukavice.

Apel na vlasnike - testirajte životinje, jeftina je cijena

Spahić je apelovala na vlasnike da testiraju životinje na brucelozu, kako ne bi izlagali ni sebe ni ostale zarazi.

"Zavisi u kojoj je fazi brucela se može i inhalacijom prenijeti, preko neke rane na ruci. Apelujem da svi koji rade i prodaju kurbane da testiraju životinje, jako je jeftina cijena", poručila je, istaknuvši da su posljedice zaraze dugoročne.

Velić se nadovezala kazavši da se o brucelozi ne može pričati samo pred vjerska klanja, te da ovakav pristup donekle izaziv anezadovoljstvo kod vlasnika, koji sumnjaju na to da se radi samo o testiranju radi financijske dobiti.

Naglašava kako to nije slučaj te da kontrola bruceloze traje čitavu godinu, ne samo pred Kurban Bajram.

Na pitanje da li su se ranije susretali s trgovanjem zaraženih životinja, Velić odgovaa pozitivno i spominje slučaj iz područja Travnika, gdje je veterinarska inspekcija zaplijenila kamion od 200 zaraženih ovaca. Radi se o istaknutom slučaju zbog ogromnog broja životinja.

Kako znati da li je meso provjerenog porijekla?

Velić pojašnjava da sve registrovane veterinarske stanice u Kantonu Sarajevo mogu tražiti nalaz, odnosno rezultat testa koji se izdaje na pretrage životinja. Apelirala je i na javne kuhinje da zahtijevaju nalaz odgovarajuće laboratorije uz donaciju mesa.

Spahić dodaje da je svaki laboratorijski nalaz sa brojem lako slijediti i uvezati, a savjet se odnosi za sve one koji preuzimaju meso i za ljude koji sami kolju životinje.

Kako prepoznati brucelozu kod životinja i ljudi?

Kada su u pitanju životinje, Spahić pojašnjava da je najčešći simptom pobačaj u trećoj trećini, ali nužno ne mora značiti da se radi o brucelozi, tako da je testiranje najvjerodostojnija potvrda eventualnog prisustva zaraze.

Što se tiče ljudi, Velić ističe da su klinički simptomi izraženi, i da dolazi do tzv. undulentne groznice, povišene temperature u noćnim satima, koja prestaje ujutro. Ljudu gube tjelesnu masu, brzo mršaju, a osjećaju i bolove u zglobovima.

Očekuje li se smirivanje situacije sa leptospirozom u KS?

Velić navodi da situacija s leptospirozom nije toliko dramatična kao s brucelozom, u aktuelnim situacijama, te da se radi o mjesnom oboljenju koje nema tendenciju širenja.

"Koliko pratimo situaciju, dosta je područja sanirano. Poruka svima nama je da trebamo krenuti od sebe i toga šta možemo učiniti. Ovo je naš grad, u našem je interesu da bude čist", zaključuje.

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad