Umjetna inteligencija, prepoznavanje lica, prisluškivanje putem telefona i drugih uređaja od strane države i zloupotreba privatnosti građana tema je o kojoj smo razgovarali sa stručnjacima, gosti Novog dana na N1 bili su Davud Bećirević, Account Executive za regiju Centralne i Istočne Evrope Oraclea i Nermin Hadžić, CEO Bloomteqa.

U svijetu u kojem tehnologija napreduje vrtoglavom brzinom, stručnjaci upozoravaju da sistemi za video nadzor i softveri za praćenje više nisu privilegija tehnoloških sila poput Kine ili Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sve napredniji alati, uključujući prepoznavanje lica, glasa i drugih osobnih podataka, lako su primjenjivi i u našoj regiji.

Nermin Hadžić, CEO kompanije Bloomteq, ističe da je takva primjena tehnologije realnost kojoj svjedočimo sve češće:

“Pa mislim vrlo realno, obzirom da za već 5-7 godina sigurno imate takve slučajeve u Kini, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje apsolutno svaka država je pokrivena manje-više nekim video nadzornim sistemima. Ti sistemi se oslanjaju na naprednu tehnologiju prepoznavanja lica i drugih ličnih opisa, znači od lica do glasa i svega ostalog. To je vrlo jednostavno izvodljivo i nije više kompleksna investicija kao nekada,” objašnjava Hadžić.

Hadžić naglašava kako je demokratija u nekim društvima manje zastupljena, što povećava rizik zloupotrebe:
“Uz pogrešnu motivaciju i resurse koje već imamo na raspolaganju, to je nešto što naši inženjeri mogu vrlo lako implementirati.”

Softveri za nadzor – realnost gora nego što mislimo

Davud Bećirević, Account Executive za regiju Centralne i Istočne Evrope kompanije Oracle, osvrnuo se na primjere sofisticiranih softvera koji prate korisnike bez obzira na njihovu povezanost na mrežu. Kao jedan od najpoznatijih primjera istakao je izraelski softver Pegasus.

“Poznati su softveri kao što je Pegasus, koji vas slušaju čak i kada niste na internetu. Dovoljno je da ste se jednom povezali i vaš telefon bilježi sve – od razgovora do lokacija. Nažalost, često su motivi za korištenje ovih tehnologija loši. Mislim da nas slušaju i prate puno više nego što smo toga svjesni,” upozorava Bećirević.

Kako se zaštititi u digitalnom svijetu?

Postavlja se pitanje – kako civilno društvo, posebno novinari i aktivisti, mogu izbjeći ovakav nivo nadzora? Prema Nerminu Hadžiću, potpuna zaštita gotovo je nemoguća, ali svjesnost i opreznost ostaju ključni koraci.

“Obzirom na to koliko smo svi povezani, teško je izbjeći nadzor. Naši životi, profesionalni i privatni, oslanjaju se na digitalne alate i mreže. Mislim da dolazi period kada ćemo svi morati biti oprezniji – šta radimo sa našim uređajima, društvenim mrežama i online prisutnošću,” kaže Hadžić.

Prema njegovim riječima, preporučuje se oprez oko količine sadržaja koji dijelimo: “Razmislite koliko slika, videa ili glasovnih zapisa objavljujete. Sve je to lako dostupno naprednim tehnologijama.

Tehnologija napreduje, a svijest je ključ

S obzirom na napredak tehnologije i dostupnost open-source alata, video nadzor i sistemi za prepoznavanje ličnih podataka nisu više budućnost – oni su sadašnjost. Stručnjaci ističu da su svijest i oprez trenutno jedini alati koji mogu ublažiti efekte sveprisutnog nadzora.

Kako se svijet suočava sa sve kompleksnijim pitanjima privatnosti, civilno društvo i novinari imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje