Eskalacija nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja u BiH i regionu, huliganstva u susjedstvu, sve izraženiji vandalizam i opće stanje sigurnosti u domu i na ulici kao i institucionalni odgovor na devijantne pojave u našem društvu teme su o kojima za N1 govore Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i Mirza Smajić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Komentirajući incident u Beogradu, u kojem je smrtno stradao brat federalnog ministra Vojina Mijatovića, kao i niz drugih incidenata koji su se u proteklom periodu desili u našem okruženju, Smajić je kazao kako “nažalost, kao društvo, zemlje Zapadnog Balkana ne gaje kulturu nenasilja, i prihvataju da je nasilje danas sve relevantnije”.
Smatra kako ovaj problem ne treba adresirati isključivo na institucije, već da je potrebno da se kao društvo “resetiramo, pokažemo veći senzibilitet prema svim sunarodnjacima, da pokažemo kako nasilje nije dobra stvar”.
Kržalić je ukazao na problem istupa političara i ministara, što se dešava kako u Bosni i Hercegovini tako i u okruženju, koji daju kvalifikacije krivičnih djela, kazavši kako su takve izjave nedopustive i nisu normalne za jedno društvo.
“Ko je ministar, je li on stručan da daje kvalifikacije krivičnog djela. Ministar treba da radi svoj posao da ostavi istražiteljima i tužilaštvu na osnovu dokaza da daju kvalifikaciju krivičnog djela. Kod nas se to olako shvata, i svako trči i nadmeće se u javnosti da pred kamerama kaže o kakvom krivičnom djelu se radi”, upozorio je.
Nastavlja kako ovim treba da se bave stručne osobe, koje će ispitati materijalne dokaze, mjesto zločina, i samu radnju, kako bi utvrdili o kakvom se krivičnom djelu radi.
“Evo i ovaj slučaj gdje ministri i rukovodioci se takmiče ko će ispolitizirati ili iskoristiti takvo krivično djelo da vrši utjecaj na rad tužilaštva i istražnih organa”, naglasio je, dodavši kako na taj način dolazi do pritiska na rad tužilaštva, koji možda u ovakvim okolnostima neće pratiti tragove nego će ići putem koji je ministar trasirao svojim izjavama.
“Na pozicijama imamo ljude koji nisu dorasli tim pozicijama i onom što rade pa se miješaju u sve”, dodao je.
Smajić naglašava neophodnost da se depolitizira sektor sigurnosti i da se posao prepusti struci.
“Kada je nešto od interesa za javnost, svi pokušavaju prikupiti poene, to nije dobar put i trebamo posao prepustiti struci”, zaključio je Smajić.
Na konstataciju voditeljice da zbog manjka relveantnih informacija iz ministarstva unutrašnjih poslova u javnosti dolazi do dezinformacija, te kako prezentirati čelnicima policijskih agencija, koji ne komuniciraju, da je to njihova obaveza i da su u službi građana, Kržalić kaže kako je potrebno sagledati problem s aspekta rukovodioca agencije, i da li taj rukovodilac shvata važnost otvorenosti i transparentnosti svoje organizacije.
“Ako nemamo nekog ko to razumije, šta znači dijeljenje informacija, da to nije odavanje državnih tajni nego davanje građanima objektivnih informacija, onda ne bi imali dezinformacije u javnosti i pojavu razlicitifh informacija u medijima”, dodaje.
Smatra kako je neophodno i da mediji budu više educirani o tome koje informacije i kada se mogu podijeliti, zbog zaštite uključenih osoba i interesa istrage.
Govoreći o problematici huliganstva kako u Bosni i Hercegovini, Smajić ističe kako BiH nema zakon niti mogućnost da se sistemski pozabavi tim problemom.
“Nenormalne stvari su postale normalne i to je posljedica. Sad smo konstatirali kako se informacije koje se tiču nesreća ili određenih ubistava imaju najviše pregleda, to izazviva osjećaj nesigurnosti, na to se trebamo fokusirati, živimo kulturu nasilja i pojedine grupe to čak opravdavaju, društvo mora na to efikasno odgovoriti. Danas živimo humanu nesigurnost u BiH sve više, kad izađemo iz kuće izloženi smo sve više prijetnjama. Krajnje je vrijeme da se kao društvo, država i institucije angažiramo, i zapitamo gdje je došlo do problema, da se vratimo na početne postavke, izgradimo bolje i zdravije i efikasnije društvo”, poručio je Smajić.
Na pitanje da li je bolje djelovati represivno ili proaktivno, odgovara kako su poželjnije proaktivne i preventivne mjere.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!