Najavljeni skup podrške studenata u Sarajevu kolegama u Srbiji izazvao je mnoge reakcije. Glavno pitanje je zašto studenti u BiH tek sada dižu svoj glas.

Inicijativa o mirnom skupu u Sarajevu u znak podrške studentima u Srbiji naišla je na podijeljena mišljenja javnosti. I pored mnogih pohvala, kritike su ipak prevagnule, te se postavlja pitanje zašto se studenti nisu ranije pokrenuli, s obzirom na broj problema sa kojima se susreće bh. društvo, poput nedavnih poplava koje su pogodile Jablanicu i druge gradove.

“Ovdje se broj podjela i neprijateljskih tabora, rekao bih, bar triplicira. Zbog našeg unutrašnjeg ustrojstva vrlo je teško inicirati proteste na jednoj univerzalističkoj platformi koja govori o ljudskim pravima i slobodama, jer će se to od strane partijskih mašinerija pretvoriti u razne teorije zavjere i u razna ideje kako je baš protiv tog naroda usmjeren taj protest”, kazao je profesor sociologije Asim Mujkić.

Za razliku od situacije u Srbiji, gdje je pitanje da li ste za ili protiv, građani BiH ipak imaju problem sa višestrukim podjelama koje se neminovno pominju kada su protesti u pitanju. Upravo zbog stalnog pitanja svrstavanja na neku od strana, Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu još uvijek ništa ne preduzima.

“Ne znam kada bi se ta kritična tačka mogla desiti, ali sigurno da će se desiti po feedback-u koji dobijam od studenata koji su sve nezadovoljniji. Zašto to nismo uradili, zato što nam se stalno spočitava neko svrstavanje u borbi koja se dešava unutar akademske zajednice između dva, sada već možemo reći, bloka, gdje imamo određeni broj ljudi koji pokušavaju preispitivati odluke senata, regularnost izborne procedure za rektora. Mi smo to prepustili pravosudnim institucijama i vidimo da se to polako raspetljava”, kaže Imran Pašalić, predsjednik SPUS-a.

Ipak, nekolicina studenata smatra da se odnekud mora početi. Inspiracija im je angažman kolega iz Srbije, zbog čega su se i odlučili na organizaciju mirnog skupa podrške.

“Imamo itekako svojih problema, imamo i mi svojih nadstrešnica koje treba da riješimo i mislim da je ovaj skup zapravo dobar temelj da se odnekud krene. Da bismo osjećali prije svega zajedništvo, da bismo osjećali nešto gdje pripadamo”, navela je Nedžla Čolo, predsjednica udruženja studenata psihologije SINAPSA.

“Hajmo se okupiti da pričamo, da budemo skupa, da pričamo, da ljudi osjete da postoji neka zajednica kojoj je stalo i koja nije tu da gura agendu”, ističe Andrej Madunić, predsjednik Vijeća mladih Kantona Sarajevo.

Poruka ove grupe studenata je da je ovo tek prvi korak ka stvaranju otvorenijeg dijaloga i jačanja zajednice kako fakulteta i univerziteta, tako i lokalne zajednice. Smatraju da je važan glas mladih kako bi se promjene pokrenule.