Europski sud za ljudska prava održat će danas ročište u slučaju "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", a koje se odnosi na pravo podnositelja prijave na glasanje na zakonodavnim i predsjedničkim izborima u Bosni i Hercegovini, najavljeno je iz Suda u Strasbourgu. Podsjećaju da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva koji se primjenjuju na izbore za Dom naroda Parlamentarne skupštine i za Predsjedništvo, podnositelj prijave nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na tim izborima 2022. godine.

Nakon ročišta, Sud će započeti s razmatranjima koji će se održati u privatnosti, navodi se u saopštenju, uz napomenu da će presuda u predmetu biti donesena u kasnijoj fazi.

U najavi ročišta, iz Suda podsjećaju da je podnositelj prijave, Slaven Kovačević, državljanin Bosne i Hercegovine i Hrvatske, rođen 1972. godine, a živi u Sarajevu. On je politički naučnik i savjetnik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

“Ustav Bosne i Hercegovine potiče iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum) potpisanog na kraju rata 1992.-1995. godine. Od tada Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – te Brčko Distrikta koji pripada i jednima i drugima. Gospodin Kovačević živi u Sarajevu koje se nalazi u Federaciji. Ustav pravi razliku između različitih kategorija stanovništva: takozvanih “konstitutivnih naroda” (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “Ostali i građani Bosne i Hercegovine” (članovi etničkih manjina i oni koji ne izjašnjavaju pripadnost nijednom etničkom narodu). Nema objektivnih kriterija poput jezika ili religije za određivanje etničke pripadnosti; ljudi sami odlučuju”, navodi se u saopštenju.

Ističe se i kako “provedbe koje se odnose na etničke privilegije za “konstitutivne narode” – tri dominantne etničke grupe – uključene su u Ustav nakon što je osnovni okvir Dejtonskog sporazuma bio dogovoren, navodno zbog jakih zahtjeva od strane nekih stranaka”.

“Na državnom nivou uvedeni su aranžmani za podjelu vlasti. Na primjer, drugi dom državnog Parlamenta, Dom naroda, sastoji se od pet Bošnjaka i pet Hrvata iz Federacije te pet Srba iz Republike Srpske. Predsjedništvo čine tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije te jedan Srbin iz Republike Srpske. Samo osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici jednog od triju dominantnih etničkih naroda imaju pravo kandidirati se za Dom naroda i Predsjedništvo. Nadalje, samo birači koji borave u Republici Srpskoj mogu sudjelovati u izboru srpskih članova Doma naroda (neizravni izbori) i Predsjedništva (izravni izbori), dok samo birači koji borave u Federaciji mogu sudjelovati u izboru bošnjačkih i hrvatskih članova tih institucija (neizravno u pogledu izbora članova Doma naroda i izravno za Predsjedništvo). Nasuprot tome, u izborima za Dom naroda (prvi dom državnog Parlamenta) ne primjenjuju se etnički zahtjevi”, pojašnjava Sud, uz opasku da iz njegovih navoda čini se da se gospodin Kovačević ne izjašnjava pripadnost nijednom “konstitutivnom narodu” niti bilo kojoj drugoj etničkoj grupi.

Zahtjev je podnesen Europskom sudu za ljudska prava 30. augusta 2022. godine.

Pozivajući se na Član 14 (zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima u vezi s Članom 3 Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore) i Članom 1 Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije), podnositelj prijave se žali da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim zakonodavnim izborima koji su održani 2022. godine. Slično, nije mogao glasovati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnoj razini 2022. godine.

On također iznosi dodatne pritužbe prema Članu 3 Protokola br. 1 samostalno i/ili u vezi s Članom 14, te prema Članovima 13 (pravo na učinkovitu pravnu zaštitu) i 17 (zabrana zloupotrebe prava).

U svojoj presudi od 29. augusta 2023. godine, Sud je većinom glasova od 6 prema 1 utvrdio da je došlo do kršenja Člana 1 Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Europske konvencije u odnosu na činjenicu da gospodin Kovačević nije bio stvarno zastupan u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Dana 14. decembra 2023. godine, predmet je upućen Velikom vijeću na zahtjev Vlade Bosne i Hercegovine, navodi Sud.

Slučaj je prethodno izazvao i kontroverze, zbog informacije da će se visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratiti Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava u sklopu ovog predmeta.

Nakon niza reakcija, iz Ureda visokog predstavnika saopšteno je da se visoki predstavnik ipak neće pojaviti pred sudom.

“Amicus Curiae visokog predstavnika je sada na Evropskom sudu za ljudska prava. Lično sudjelovanje visokog predstavnika nikada nije bilo planirano. Predmet je u rukama Velikog vijeća ECHR-a i ono će donijeti odluku”, saopšteno je za N1.

Sudu u Strasbourgu su se po ovom pitanju obratili i međunarodni intelektualci.

Prof. Frances Boyle, prof. Pettigrew, prof. Marko Atila Hoare, Marion Kraske, Florence Hartman kao i članovi bh. dijaspore iz različitih dijelova svijeta, uputili su pismo Evropskom sudu za ljudska prava u vezi svjedočenje Visokog predstavnika Christiana Schmidta u predmetu Kovačević, pred Velikim vijećem suda. U pismu ističu da je kredibilitet visokog predstavnika kao svjedoka u ovom predmetu veoma upitan.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje