Sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, Faris Vehabović u intervjuu za N1 govorio je nakon "propalih“ razgovora o reformi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. "Neuspjeh pregovora bio je očekivan, nije postojala priprema na terenu, niti bilo kakva strategija pregovarača. Pregovori nisu vođeni na bazi argumenata i principa. Ipak, najvažnije za budućnost nije izborni proces, već vladavina prava i funkcioniranje sudskog sistema u kojem tužilaštva beskompromisno rade svoj posao ne obraćajući pažnju na to otkuda neko dolazi i kako se zove", rekao je, između ostalog, sudac Vehabović.

N1: Kako ocjenjujete i tok i završnicu “kruga” pregovora o izbornoj reformi ?

Vehabović: Uopće nisam iznenađen ishodom razgovora jer nije bilo realno očekivati da se razgovori, u kojima ne postoji ni minimum razumijevanja, mogu privesti uspješnom kraju. Vidno je da ne postoji ni minimum međusobnog povjerenja koje bi moglo predstavljati dobru podlogu za ozbiljne razgovore.

N1: Matthew Palmer je kazao da je ovo “dobar početak”, a sve je trebalo biti finale – šta to govori?

Vehabović: To govori da nije postojala nikakva strategija pregovora, a koja bi mogla dovesti do uspješnog okončanja razgovora. Dobra priprema uvijek povećava šanse za uspjeh za više od 50%, međutim u ovom slučaju ta priprema je izostala. Kada govorim o pripremi, tu prije svega mislim na pripremu “na terenu”, a nikako pripremu u smislu osiguranja zajedničkog stava samih pregovora, a što jeste važno, ali nije dovoljno za uspjeh jedne osjetljive misije kakva je preinaka izbornog koncepta jedne države koja uključuje izmjene Ustava te zemlje. Konačno, ako je početna pozicija temelj za razgovore postavljena na mekanom terenu, tj. nije zasnovana na principima, teško da možete očekivati da se takvi temelji za razgovore održe i izdrže ono što nakon njih dolazi.

Dok zakon ne bude jednak za sve, nema budućnosti za BiH

N1: Pet presuda Evropskog suda za ljudska prava nikada nisu sprovedene – da li mislite da ih je bilo ko spominjao na pregovorima i da li su one uopće trenutno bitne “pregovaračima”?

Vehabović: Mislim da jesu bile spominjane, ali ne vjerujem da im se pridavao preveliki značaj i to je upravo razlog zbog čega su pregovori propali jer svaki pregovori bi trebali da se vode na bazi argumenata i principa. Principi su utvrđeni u presudama Evropskog suda za ljudska prava i kao takvi moraju predstavljati polaznu tačku za razgovore jer uostalom, hajde da se zapitamo zašto se uopće vode ovi pregovori ako ne radi izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava pa i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Zbog svega toga i smatram da temelji za razgovore nisu bili dobro postavljeni i da nije bilo realno očekivati da se uspješno privedu kraju.

N1: Kako komentarišete tvrdnje da je rješenje zemlja od  “tri djela”?

Vehabović: Svako rješenje je moguće pa i rješenje o podjeli na tri dijela, ali sasvim drugo pitanje je da li je to rješenje prihvatljivo za sve učesnike i šta bi bio sadržaj te podjele na tri dijela. Kada kažete zemlja od tri dijela, da li to podrazumijeva kao jedan dio Republiku Srpsku, a druga dva dijela da budu kreirana od Federacije BiH ili bi to značilo da se stvore tri multietničke regije na teritoriji BiH ili, naprimjer, prijedlog Biskupske konferencije koja je također zasnovana na stvaranju regija u okviru BiH? Naravno, svaka od mogućnosti podjela stvara protivnika na jednoj ili dvije strane i samim time se rješenje koje bi se baziralo na podjelama čini realno teško ostvarivim, ali teoretski mogućim.

N1: Preblizu su jesenji izbori – šta prema Vašem mišljenju mogu biti varijante da bi uopće bili održani?

Vehabović: Zakon je vrlo jasan, a svi bi trebali da poštuju zakone ove zemlje bez političkih kalkulacija. Ako se zalažemo za vladavinu prava, šta možemo očekivati od građana, ako se taj princip krši od političkih predstavnika? Sve dok zakon ne bude važio jednako za sve, nema budućnosti za BiH. Zbog toga, najvažnije pitanje za budućnost nije izborni proces, već vladavina prava i funkcioniranje sudskog sistema u kojem tužilaštva beskompromisno rade svoj posao ne obraćajući pažnju na to otkud neko dolazi i kako se zove. Kada to bude dovedeno u red, neće više biti nasrtaja na ustavni poredak, neće biti poziva na bojkot institucija na štetu građana, neće biti blokiranja zakonodavnih procesa u kojem trpe ljudi zbog kojih se ti zakoni donose. Jednom poslana poruka da kršenje zakona ne može proći nekažnjeno bi bilo dovoljno da se uvede red i vrati povjerenje u državu i njene institucije.

“Jasno je da su krize povezane”

N1: Opozicija u Federaciji BiH tvrdi da je rješenje “pritisak” i na druga dva lidera nacionalnih stranaka kao i pritisak na Milorada Dodika?

Vehabović: Prije svega, teško je razgovarati o ovako ozbiljnim stvarima kada je stanje u zemlji ovakvo kakvo jeste. Meni ovo od početka liči na neku vrstu koordiniranog djelovanja nekih političkih aktera da se upravo u ovakvim uslovima rješavaju ovakva važna pitanja. Mislim da je donekle bilo naivno očekivati da će bilo ko popustiti zbog pritiska koji je sveprisutan. Međutim, ono što mene iznenađuje je da su se stvari ograničile na Predsjedništvo BiH i Dom naroda Federacije BiH, a suština presuda se ticala i Doma naroda BiH. Nije samo sastav Doma naroda BiH problematičan sa aspekta diskriminacije već se postavlja logično pitanje šta je svrha jednog parlamentarnog tijela ako se ukinu etničke odrednice – šta je to onda? Gornji dom? Dom regija? Jer Dom naroda ne može biti jer je sastav, baziran na etničkoj pripadnosti, diskriminatoran prema presudama Evropskog suda za ljudska prava. Također, nije moguće održati niti veto na osnovu vitalnog nacionalnog interesa u okviru tog Doma jer je sastav diskriminatoran i daje posebna prava etničkim grupama što je također presudom Zornić utvrđeno da je diskriminatorno. Logično da to vuče i pitanje nadležnosti toga Doma. U takvim okolnostima se onda uključuju i oni koji se sada čine nezainteresovanim za ishod razgovora, a koji sada cijeli problem svode na pitanje rješavanje pitanja između Hrvata i Bošnjaka.

N1: Da li istovremena politička kriza te blokade uopće mogu dati prostor za ekspresno rješenje – izbornu reformu – sve je kontadiktorno?

Vehabović: Mislim da sam o tome već ranije govorio i da je vrlo jasno da su krize povezane i da je teško povjerovati da se bilo šta slučajno dešava u datom momentu, a u takvim uslovima nikakva ekspresna rješenja nisu moguća.

N1: I konačno – po ovoj dinamici , možemo li reći da izbori neće biti održani za devet mjeseci?

Vehabović: Mislim da će izbora biti jer je to, prosto, zakonska obaveza, a bilo kakva opstrukcija provođenja zakona bi trebala da bude sankcionisana. Vidjet ćemo šta će se u budućnosti dešavati, ali sam siguran da će izbora biti sa ili bez nekih političkih aktera, a pitanje učešća je stvar svakog političkog subjekta da li će da uzme učešća u izbornom procesu ili ne.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad