BiH je među najbogatijim zemljama Evrope po šumskom fondu, ali se prema šumama odnosi neodgovorno, upozoravaju stručnjaci.

Bosna i Hercegovina nalazi se u samom vrhu Evrope kada je riječ o šumskom bogatstvu – čak dvostruko smo bogatiji u šumama od Belgije, tri puta od Danske, a gotovo četiri puta od Velike Britanije. I sve to uprkos višegodišnjoj nekontrolisanoj sječi. Šta su nam šume i koliko zaista brinemo o njima?

O ovoj temi u emisiji Novi dan razgovarali su profesor Dženan Bećirović, prodekan za naučno-istraživački rad i finansije Šumarskog fakulteta u Sarajevu, te profesor Muhamed Bajrić, također sa Šumarskog fakulteta.

Profesor Bajrić je upozorio da su u Bosni i Hercegovini već upaljeni narančasti meteoalarmi, te da se očekuju nove obilne padavine – čak 140 litara kiše po kvadratnom metru, što dodatno pojačava rizik od bujičnih poplava. Prisjećajući se situacije u Jablanici gdje je 2024. godine palo 450 litara kiše u jednom danu, naglasio je da se o ovim problemima obično govori tek nakon katastrofa, ali bez konkretnih pomaka.

– Imamo sistem ranog upozorenja EFAS u Federalnom hidrometeorološkom zavodu, ali on nije dovoljno precizan. Ne može tačno pokazati lokalitet, niti količinu padavina. Tako da se često ne pogodi ni uži lokalitet gdje će pasti ekstremne količine kiše – kazao je Bajrić.

Profesor dodaje da upravo zbog klimatskih ekstrema, ali i ljudske nepažnje, šume gube svoju zaštitnu funkciju.

– Područje šumarstva Konjic izgubilo je više od 10% površine, između ostalog i zbog požara. Nažalost, dobar dio tih požara je izazvan ljudskim nemarom, a prema nekim izvorima i namjernim paljenjem radi pojave gljive smrčka koja se dobro plaća na tržištu – rekao je on.

Stručnjaci ističu da šumski ekosistem ima višestruke koristi, naročito u vremenu klimatskih promjena. – U nauci to danas nazivamo ekosistemskim uslugama. Šume ne samo da čiste zrak, stabilizuju zemljište i čuvaju biodiverzitet, već imaju ključnu ulogu u zaštiti od bujičnih poplava – naglašeno je u razgovoru.

Na pitanje da li se nešto može uraditi, odgovor je bio jasan – može i mora. Prvi korak je spašavanje ljudskih života i ozbiljan rad na prevenciji, uz odgovornije upravljanje prirodnim resursima koje još uvijek imamo.

– Ne možemo sve nazvati krčenjem šuma, naročito kada je riječ o državnim šumama i preduzećima koja njima gospodare. Međutim, problem je u pritiscima da se određene površine šuma pretvaraju u građevinske parcele. To su pojave koje su sve učestalije, naročito na području Jablanice, Konjica i Trebevića – kazao je profesor Bećirović.

Profesor Bećirović je pojasnio razliku između krčenja šume i bespravne sječe:

– Krčenje podrazumijeva potpuno uklanjanje šumske vegetacije s ciljem prenamjene zemljišta, dok bespravne sječe često obuhvataju manje površine, ali su u suštini mini-krčenja, bez ikakvih dozvola. Obje pojave su štetne, ali bespravne sječe su i krivično djelo. – rekao je profesor.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje