Šuša nakon presude Avdiću: Ne mogu da razumijem bezdušnost sistema

Kantonalni sud u Tuzli Avdića je 29. oktobra nepravosnažno osudio na godinu zatvora nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje. Prema saopćenju suda, seksualno je iskorištavao dvije djevojčice, plaćajući im, iako je znao da su maloljetne i žrtve trgovine ljudima. Nakon presude ukinut mu je pritvor, dok se postupak protiv ostalih optuženih nastavlja.

Kakva je svrha kazne?

Šuša je kazala da su članice grupe zatečene odlukom, te da su se zapitale koja je zapravo svrha krivičnopravnih sankcija.

Naglasila je da ne žele ulaziti u meritum sudskog odlučivanja, ali traže odgovore i transparentno informiranje javnosti. Posebno je problematizirala povjerenje u institucije koje donose ovakve odluke.

„Kome više vjerovati?“, upitala je.

Govoreći o preventivnoj ulozi kažnjavanja, ocijenila je da se mora razmotriti kakvu poruku ovakva kazna šalje društvu i mogućim počiniocima.

„Ja potpuno razumijem da nije lako danas biti na poziciji odlučivanja u ovakvim predmetima“, rekla je, ali je dodala da ne može razumjeti „bezdušnost sistema“, okruženja i društvene zajednice.

Djevojčicama treba trajna podrška

Šuša je upozorila da se reakcija na ovaj slučaj ne smije svesti na kratkotrajan talas ogorčenja.

„To nije stvar na koju treba da dignemo hajku na tri dana“, poručila je, naglašavajući da djevojčicama treba psihosocijalna, egzistencijalna i svaka druga podrška.

Posljedice onoga što su preživjele, upozorila je, ne mogu se jednostavno i brzo prevazići. Zbog toga smatra da daljnje djelovanje zahtijeva stručnost, koordinaciju i dugoročan angažman.

Tužilaštvo TK je nakon presude obrazložilo da su Avdićevo priznanje, kajanje i saradnja bili ključni za sporazum, kojem pripisuje značaj i za procesuiranje drugih optuženih. U predmetu je ukupno 12 optuženih, među kojima sedam policijskih službenika MUP-a TK.

Protestna nota bez službenog odgovora

Prema riječima Šuše, protestna nota upućena je na više institucionalnih adresa, uključujući Kantonalno tužilaštvo TK i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Međutim, do trenutka razgovora nisu dobile službeni odgovor.

„Mi nismo formalno, službeno dobili niti jedan odgovor“, kazala je.

Navela je da je njihova reakcija dobila veliku podršku građana, aktivistica i organizacija. Sljedeći korak trebalo bi biti formiranje radne grupe koja bi okupila stručnjake i stručnjakinje iz različitih oblasti.

Smatra da složenost problema nadilazi mogućnosti pojedinačnih organizacija, zbog čega su potrebni zajednički rad i konsultacije s ljudima koji se bave pravnim, psihološkim, sociološkim i sigurnosnim pitanjima.

Ne zatvarati oči pred nasiljem

Šuša je govorila i o apatiji i izostanku solidarnosti u lokalnim zajednicama. Upozorila je da se često zanemaruju nasilje, siromaštvo i nepravda sve dok njihove posljedice ne pogode nekoga lično.

„Nekako smo počeli da zaboravljamo da smo i mi dio tog sistema“, rekla je.

Pozvala je zainteresirane organizacije i građane da se uključe u aktivnosti zaštite žena i djevojčica, naglašavajući da je za grupu iz Gračanice riječ o velikom poduhvatu koji zahtijeva širu podršku.

Poručila je da će javnost obavještavati o odgovorima institucija i narednim aktivnostima.

Na kraju razgovora apelovala je i na medije da se stručno, ljudski i solidarno uključe u obradu ove problematike. Pozvala je na više edukativnih emisija u kojima bi stručnjaci govorili o ovakvim slučajevima i analizirali ih.

„Da imamo što više edukativnih emisija u kojima ćemo dovoditi zaista struku“, poručila je Šuša, naglašavajući potrebu da se kroz takve razgovore doprinese boljem razumijevanju problema i postupanju u budućim slučajevima.