Često postavljeno pitanje islamskih vjernika je vezano za odlaganje neupotrebljivih dijelova kurbana. Kurban je vrsta obaveze koja podrazumijeva žrtvu određene vrste životinja te podjelu mesa sirotniji. Kurban Bajram koji je u nedjelju kao i uvijek znači i apele IZ BIH da se neupotrebljivi dijelovi žrtvovane životnije skladište na pravilan i ekološki prihvatljiv način.

“Najbolje je da se otpaci, odnosno neupotrebljivi dijelovi kurbana zakopaju u zemlju. Općenito, tu vrstu otpadaka treba zbrinuti sukladno zdravstvenim i sanitarnim pravilima, te pravilima o zaštiti okoliša.” napisali su iz Islamske zajednice u BiH.

Ipak brojni apeli često ne utiču na sve one koji odbacuju ostatke kurbana pa se oni često nađu na neprimjerenim mjestima i mjestima koja mogu ugroziti zdravlje građana.

Postoje brojni propisi vezani za žrtvovanje kurbana, a ovo su neki od onih koji su manje poznati ali isto tako jako važni.

Da li se može klati jedan kurban za dve umrle osobe?

Kurban se kolje za žive, a ne za umrle muslimane, osim ako je neko ostavio oporuku da se za njega poslije njegove smrti kolje kurban. U principu jedan kurban je za jednu osobu. Ako nema oporuke, onda je riječ o sadaki, a sevap od sadake može se namijeniti za više osoba.

Islamska zajednica dala je upute i za one koji žele podijeliti kompletan kurban jer je u narodu uvriježeno mišljenje da se jedna trećina kurbana treba zadržati za sebe. Islamska zajednica dala je odgovor i na ovo pitanje.

Pitanje: Da li je obaveza zadržati dio kurbana za sebe i podijeliti dio rodbini, ili mogu kurban u cijelosti dati onima kojima je potreban?

Odgovor: Nema obaveze zadržati za sebe dio kurbanskog mesa. Dozvoljeno je podijeliti ga u cijelosti.

Uplaćivanje novca za žrtvoanje kurbana u drugim ugroženim islamskim zemljama jedan je od trendova koji se pojavio u poslejdnje vrijeme, a često su takve akcije i prilika za različite prevare i malverzacije. Islamska zajednica po tom je pitanju jasna:

“Muslimani u Bosni i Hercegovini trebaju ovdje prakticirati obred žrtvovanja kurbana, kako bi ova tradicija zadržala svoj kontinuitet primjene. U susjedstvu spomenutih područja, u muslimanskim zemljama ima dovoljno muslimana koji im mogu pomoći, pa i kroz akciju kurbana. Savjetujemo svim muslimanima kod nas da svoje kurbane žrtvuju ovdje, u vlastitoj režiji, ili uplatom za neku od naših medresa ili kroz akciju kurbana koju vodi Rijaset IZ, koja je posebno od koristi našim povratnicima u RS.” piše u pojašnjenju.

Za valjanost izvršenja ove obaveze za muslimane uvjetuje se slijedeće:

• da u kurbanu, ukoliko se radi o kravi ili devi, ne učestvuje neko ko nema namjeru izvršenja ibadeta, već namjeru da dođe do mesa i sl.,
• da nijjet bude prisutan pri samom činu klanja kurbana, da vlasnik kurbana dozvoli njegovo klanje izričito ili implicitno,
• da se kurban zakolje u predviđeno vrijeme,
• da kurban bude bez velikih mahana koje utiču na kvalitet mesa,
• da bude u vlasništvu osobe koja prinosi žrtvu.

Ovo su najvažniji uvjeti ispravnog izvršenja klanja kurbana

Obavezno pri klanju kurbana je da se :

• životinja privede na lijep način,
• da se povali na lijevu stranu okrenuta prema Kibli i
• da se prekolje na najlakši i najbrži način presijecajući četiri vratne žile sprijeda, da se pri tome prouči: Bismillah, Allahu ekber. Prije ili poslije učenja Bismille, ali ne i sa samom Bismillom, lijepo je proučiti dovu koja se spominje u tradiciji:
•  “Vedždžehtu vedžhije lillezi fetaressemavati vel erda hanifen ve ma ene minel mušrikin. Bismi-llahi,Allahu ekber. Allahume haza minke ve leke. Inne salati ve nusuki mahjaje ve memati li-llahi rabbi-l -alemin. La šerike leh ve bi zalike umirtu ve ene evvelu-l-muslimin. Allahumme tekabbel minni…… ( imena onih koji učestvuju u kurbanu) kema tekabbelte min Ibrahime halilike ve Muhammedin alejhi-ssalatu ve-sselam !.”

  

Lijepo je da obaveznik osobno izvrši ovaj obred ukoliko je osposobljen za to, u protivnom bolje je to prepustiti iskusnijoj i za taj posao osposobljenoj osobi, ali je lijepo makar prisustvovati tom činu.

Vrijeme klanja kurbana

– Kurban ima svoje strogo određeno vrijeme klanja. On se kolje prvog dana bajrama nakon što se klanja bajram namaz i može se klati sve do zalaska sunca trećeg dana bajrama. Od Bera ibn Aziba se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Prvo sa čime ćemo započeti u ovom danu jeste bajram namaz a potom ćemo se vratiti i klati kurbane. Ko ovako uradi uradio je po našem sunnetu, a ko zakolje kurban prije ovog vremena, to je obično meso koje je on obezbijedio svojoj porodici. U ovakvom djelu nema ništa od sunneta.” Buharija i Muslim prenose hadis u kome Poslanik s.a.v.s. kaže: “Ko zakolje kurban prije namaza žrtvovao ga je za sebe i svoju porodicu. A ko ga zakolje poslije namaza i dvije hutbe, taj upotpunjuje propis klanja i slijedi sunnet muslimana”. Uobičajeno je kod nekih bosanskih porodica klanje kurbana uoči bajrama. Tada kolju kurban za mrtve. Oni smatraju da kurban za mrtve treba zaklati uoči bajrama a da redovni kurban se kolje ujutro na dan bajrama.

Kako god ne postoji nešto što se zove “kurban za mrtve” tako ne postoji ni obredno klanje kurbana uoči bajrama. Mrtvima nije propisan kurban i kada umru njihov nasljednik nije dužan klati kurban za njih osim u slučaju da je umrli oporučio da se iz njegove imovine ima svake godine na ime kurbana izdvajati određeni iznos i kurban klati. Tada će nasljednik poštujući volju testatora izvršiti njegovu oporuku. Meso od ovakvog kurbana se ne zadržava već se svo dijeli siromašnima