Poražavajući podaci o rodno zasnovanom nasilju. Svaka treća žena u Bosni i Hercegovini je žrtva nasilja u porodici. Sve češće, nasilničko ponašanje završava ubistvom. Uprkos tome, zakonski okvir koji femicid definiše kao krivično djelo, ne postoji.

Crna hronika sa uznemirujućim potresnim naslovima o ubistvima. Sve češće, žrtve su žene. Ubijaju ih njihovi partneri, u porodičnom domu, tamo gdje bi trebale biti najsigurnije. Nikakvi razlozi i opravdanja ne mogu postojati, iako ih često bosanskohercegovačko društvo pokušava pronaći.

“Za nasilje se odgovornost prebacuje na žrtvu. Nasilnik nju ubjeđuje da je ona kriva i odgovorna zato što se on ponaša nasilno, jer je učinila ili nije učinila nešto, ona radi sve da bi se promijenila”, navela je Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće Sarajevo.

Poražavajući podaci govore da je od 2015. do 2021. godine ubijeno više od 50 žena. Daleko je veći broj onih koje svakodnevno trpe određene oblike nasilja.

“Svaka druga žena starija od 15 godina iskusila je neki vid fizičkog, psihološkog ili seksualnog nasilja, dok je konkretno seksualno nasilje iskusilo 38% žena”, kazao je David Saunders iz organizacije UN Women u BiH.

Da su promjene neophodne, poručili su i u okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

“BiH je prva država u regiji koja je osnovala tijelo femicid watch koja se orijentira na prevenciju kroz analizu slučajeva femicida i predlaganje mjera za njegovo sprečavanje”, istakla je Dubravka Šimonović, posebna UN izvjestiteljica.

Unaprijeđenje zakonodavnog okvira i institucionalnih kapaciteta, kako bi se spriječilo rodno zasnovano nasilje, jedna je od preporuka za Bosnu i Hercegovinu, ali postoje i druge.

“Moramo stvoriti sigurne javne prostore za žene i djevojčice i pobrinuti se da su one sigurne bez obzira na to gdje se nalaze”, navela je Aurelie Valtat iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Potreba za skloništima za žene i djecu žrtve nasilja svakodnevno se povećava. Kapaciteti postojećih su gotovo popunjeni.

“Po Istanbulskoj konvenciji države članice trebaju da uspostave referentne krizne centre za žrtve silovanja. BiH je uspjela da uspostavi takva tri krizna centra u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Nadamo se da ćemo uz pomoć naših partnera biti u mogućnosti da te centre uspostavimo i diljem BiH”, poručila je Samra Filipović – Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

Još se iščekuje uspostavljanje zakonskog okvira koji će femicid označiti kao krivično djelo. Nedavni, poražavajući događaji, dovoljan su alarm za ubrzavanje ovog procesa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad