Bh. ceste često uzimaju živote. Jedan od glavnih razloga je divljanje posebno mladih vozača, pa je glavno pitanje kako to spriječiti. U fokusu javnosti ponovno je Benjamin Spahović, koji nastavlja po starome nakon što je bahatom vožnjom teško ozlijedio maloljetnika.

Ovog puta na društvenim mrežama “pohvalio se” nizom prekršaja. Kažnjen je s 340 maraka i kaznenim bodovima. Iako je imao i 3-godišnju zabranu upravljanja vozilom, u praksi to nije provedeno. U policiji tvrde kako nisu dobili pravomoćnu presudu, sud to kategorično demantira.

Benjamin Spahović je na društvenim mrežama u video snimku kazao: “Ljudi šta hoćete od mene više? Šta pišete? Pustite me da živim i uživam”.

Živjeti i uživati želio je i Orhan Tanović, ali je mjesecima pokušavao samo da prohoda. Podsjećamo Benjamin Spahović, od ranije poznat po mnogim krivičnim djelima, pokosio je mladića na pješakom prelazu. Spahović je dvije godine proveo iza rešetaka, a u sklopu zatvorske kazne dobio je i zabranu upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri godine. Po izlasku iz zatvora ponovo se našao u centru pažnje jer je odmah sjeo za volan i snimao se kako vozi kući čineći niz saobraćajnih prekršaja.

Nažalost za ove prekršaje Spahović može biti samo novčano kažnjen, a iz MUP-a KS jučer su tvrdili kako nisu zaprimili akt kojim je Benjaminu Spahoviću izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom.

Općinski sud u Sarajevu 30.09.2022. godine dostavio nadležnom MUP-u Kantona Sarajevo izvod podataka iz pravosnažne sudske presude u kojem je, između ostalog, i podaci o izrečenoj mjeri sigurnosti, a to je sigurnosna mjera zabrane upravljanja prevoznim sredstvom “B” kategorije u trajanju od 3 (tri) godine.

Nažalost Spahović nije jedini. Svakodnevno divljanje po cestama odnosi sve više života, počinioci najtežih saobraćajnih prekršaja imaju desetine hiljada maraka kazni. Policiji treba pomoć i federalnog i državnog nivoa vlasti, ali i savjesnije postupanje u kažnjavanju počinitelja.

Semir Šut, koordinator za sigurnost u saobraćaju KS:

“Vi znate da mi od 2016. spominjemo izmjenu zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja od slučaja Agić i Malkoč, pa smo imali 2022. teške povrede Tanovića, pa smo imali prošle godine nesretan smrtni slučaj Spahić i Suljić. Dakle veliki je to period, dugo godina sve policijske agencije i organi šalju prijedloge za izmjenu zakona.”

Prijedlozi još u ladicima. Iako već postojeći zakon o prekršajima predviđa lišenje slobode zbog neplaćanja kazni i prinudnu naplatu, to se ne dešava. Uspostavljanje efikasnijeg sistema napalte i većih kazni kroz zakon trebalo bi biti prioritet svih nivoa vlasti. Kontaktirali smo federalno ministarstvo pravde iz kojeg nisu mogli odgovoriti na naš upit o izmjenama zakona.

Analize pokazuju da je BiH u znatno gorem položaju po broju saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom u odnosu na regiju. Ne treba prebacivati odgovornost sa jednog nivoa vlasti na drugi već sistemski pristupiti izmjeni propisa koje primjenjuju sudovi, tužilaštva, policija ali i sami učesnici u saobraćaju.