Bosna i Hercegovina identificirana je kao zemlja podrijetla, tranzita i odredišta žrtava trgovine ljudima. Proteklog vikenda je zabilježen slučaj sa svim elementima trgovine ljudima i zloporabe djeteta. No, zbog činjenice da je žrtva maloljetnica, policija opravdano ne izlazi sa službenim informacijama. Događaj je ponovno aktualizirao spremnost institucija da odgovore na ovu vrstu kriminala koji je s društvenim mrežama i platformama još više prisutan u bh. društvu.

U prošloj godini na nivou BiH identificirano je 37 žrtava trgovine ljudima koje su eksploatisane najčešće za prisilno organizovano prosjačenje, prostituciju i seksualne usluge, radnu eksploataciju i organizirane ugovorene prisilne brakove.

“Mi smo imali u prethodnom periodu evidentiranih slučajeva. Nekad prije četiri do pet godina godina je bila trgovina organima, organa djece, od strane međunarodnih organizovanih kriminalnih grupa. U posljednje vrijeme je to vrbovanje maloljetnih osoba koje završavaju u ropstvu bilo da je riječ o seksualnoj eksploataciji ili nekoj drugoj. Kao i svako drugo krivično djelo i kod trgovine ljudima dobar dio komunikacije između žrtve i počinitelja se odvija putem interneta i mi vidimo vrbovanje djece, gdje se djeca navedu da se zaljube u počinioca što je jedan od modusa i onda počinitelj rukovodi sa djetetom šta će uraditi, kako će uraditi”, naveo je Saša Petrović, inspektor Federalna uprave policije.

Iz nevladinog sektora ipak poručuju da evidencije ne pokazuju ni približan broj žrtava jer institucije ne rade dovoljno na njihovom identificiranju.

“Evo samo primjer Emmausa koji je više od 24 godine upravljao skloništem za žrtve trgovine ljudima, gdje je zbrinuto preko 300 žrtava u tom periodu, gdje im je pružena rehabilitacija, osigurali smo da se osjećaju sigurno, da dobiju brigu, njegu i zaštitu dok se ne procesuiraju počinitelja tog krivičnog djela. Zbog neadekvatne brige države za skloništa, zbog neadekvatnog finansiranja i izostanka finanisranja Emmaus je bio prisiljen da nakon 24 godine zatvori sklonište”, kazala je Amela Efendić, direktorica Ureda Sarajevo MFS-Emmaus.

Efendić dodaje da je problem što institucije često i ne prepoznaju ovakvu vrstu kriminala, pa tako prisilno ugovorene brakove sudovi reklasificiraju iz trgovine ljudima u nešto drugo ističući da je riječ o tradicionalno romskoj praksi, što nikako ne bi smio biti slučaj.

“Ne možete nekoga prodati u miraz. Prisilno služenje u kući i drugi oblici svakodnevni koje vidimo na ulici, dječicu koja prisilno prose na ulici. Dijete ne može pristati prema konvencijama i domaćem zakonodavstvu na namjeravanu eksploataciju. Dijete mora biti zaštićeno. Ne možemo reći da dijete svojom voljom sjedi na ulici i prosi. To nikako ne može biti slučaj. I ne može to biti zanemarivanje roditeljskog staranja, kao što pravosuđe često reklasificira trgovinu ljudima, pa onda roditelji proođu s prekršajnim prijavama”, istaknula je Efendić.

Samir Rizvo, pomoćnik ministra sigurnosti BiH pak ističe da prostora za napredak uvijek ima, ali da su institucije uspješne u borbi protiv trgovine ljudima. Argumentira to sa 14 izrečenih osuđujućih presuda za predmete trgovine ljudima u prošloj godini.

“Kaznena politika je također značajno pooštrena u proteklim godinama. U Zadnjih godinu dvije imali smo osuđujućih presuda gdje su bile izrečene kazne od 10, 11, 12 godina zatvora što je ipak ozbiljna kazna”, rekao je Rizvo.

Očekuje se da će Vijeće ministara BiH usvojiti Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima, a njena implementacija bi dugoročno mogla donijeti pomaka u borbi protiv kriminala.

“U prošloj 2023. na području Kantona Sarajevo su počinjena dva krivična djela trgovina ljudima, jedno krijumčarenje ljudi. I ono što posebno mogu istaknuti je da se jedno krivično djelo odnosi na radnu ekspolataciju, a drugo na prosjačenje”, rekao je Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Mobilni tim Kantonalnog centra za socijalni rad je prošle godine identificirao 183 djece koji rade i borave na ulici. Od toga je 98 djece recidivista, dok je 85 novoevidentirane djece.

Digitalna era nažalost pogodovala je kriminalcima koji sada naputem interneta mogu vrbovati više žrtava istovremeno, a s druge strane u pravosudnim i u sistemima sigurnosti kao što su u BiH, gdje trgovina ljudima nikada nije dovoljno prepoznata kao krivično djelo donijela je brojne nove izazove i trebat će ekstremni napori da bi se procesuirali brojni slučajevi trgovine ljudima u našoj zemlji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad