Tužilaštvo KS neće provoditi istragu protiv uprave Sarajevoputeva d.d. zbog odluke da prestanu primjenjivati Zakon o javnim nabavkama. Sličnu odluku donijela i skupština Ceste d.d. Mostar, ovo javno preduzeće već godinu dana ne provodi tendere.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage protiv uprave Sarajevoputeva d.d. koja godinama nije provodila Zakon o javnim nabavkama, zbog čega je Transparency international u BiH (TI BiH) podnio krivičnu prijavu još 2019. godine. U međuvremenu ovo javno preduzeće počelo je primjenjivati zakon i raspisivati tendere, a nakon četiri godine Tužilaštvo je zaključilo da u ranijim postupcima Sarajevoputeva nema elemenata krivičnog djela iako su samo u 2018. godini poslovi vrijedni preko 5,3 miliona KM podijeljeni bez tendera.

U tužilačkoj odluci navodi se da Zakonom nije jasno i nedvosmisleno definisana obaveza da ga primjenjuju i javna preduzeća koja posluju na komercijalnoj osnovi, a da Agencija za javne nabavke (AJN) odbija dati jasno tumačenje.

-Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovo ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo Sarajevoputevi d.d. bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena kretala u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da utvrdi da li je ovo privredno društvo bilo u obavezi da provodi postupke javnih nabavki. Tužilaštvo na ovom mjestu ističe manjkavost takvog sistema i potrebu donošenja propisa kojim bi se ova materija definisala jasno i nedvosmisleno, navodi se u tužilačkoj odluci.

TI BIH je izjavio pritužbu na ovu odluku jer nekažnjavanje ovakvih pojava može imati dugoročne posljedice s obzirom da su i Ceste d.d. Mostar nedavno donijele sličnu odluku i prestale provoditi tendere a ovakve poteze mogu povući i druga javna preduzeća.

U BiH postoji preko 3000 ugovornih organa, od čega preko 450 javnih preduzeća koja provode ovaj zakon, među kojima se nalaze i rudnici, građevinska, komunalna i putarska preduzeća. Zato Sarajevoputevi definitivno ne mogu biti izuzetak posebno jer je Vlada FBiH u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja. Po mišljenju TI BIH, zakon je jasno propisao da javno preduzeće koje nema sticanje profita kao osnovni cilj, nema konkurenciju na tržištu, a država može intervenisati radi sprečavanja komercijalnog pritiska, nema komercijalni ili industrijski karakter i ima obavezu daprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

To je i mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u ranijem izvještaju naveo da učešće državnog kapitala u Sarajevoputevima iznosi 77,32%, a da vlast vrši nadzor nad upravljanjem i imenuje više od polovine članova uprave.

–Iz navedenog proizilazi da se Zakon o javnim nabavkama odnosi na DD „Sarajevoputevi“ Sarajevo, i da je ono dužno primjenjivati ovaj Zakon1, navedeno je u revizorskom izvještaju 2018. Godine. Od 2019. Sarajevoputevi primjenjuju Zakon o javnim nabavkama i provode tendere što je i konstatovano u prošlogodišnjem revizorskom izvještaju kao ispunjena preporuka.

Ceste d.d, Mostar već godinu dana ne primjenjuju zakon

TI BiH je i ranije upozoravao da ovakav slučaj može dovesti do lančane reakcije, a svakako zabrinjava činjenica da je i skupština javnog preduzeća Ceste d.d. Mostar donijela sličnu odluku da prestane primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

O svemu je obaviještena i AJN, a prema podacima sa portala javnih nabavki, tenderi se ne provode duže od godinu dana. Gotovo ista argumentacija navodi se i u odgovoru uprave Cesta d.d. Mostar dostavljenom na adresu TI BiH gdje se tvrdi da preduzeće ne obavlja djelatnost od javnog interesa, da ima komercijalni karakter i da nema monopol na tržištu, jer do poslova održavanja cestovne infrastrukture dolazi na javnim nadmetanjima pa stoga nije dužno provoditi tendere.

TI BIH smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja AJN potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati sa provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad