Šverc duhanskih proizvoda - prijetnja zdravlju i sigurnosni rizik na Balkanu

Neimenovani krijumčar na rumunsko-ukrajinskoj granici prije nekoliko godina govorio je za lokalne medije, priznajući ono što su svi već znali – siromaštvo govori samo za sebe.

“Dok god ljudi ostaju siromašni, potražnja za krijumčarenim cigaretama nikada neće nestati. A nećemo ni mi”, rekao je.
Ističe se primjer Crne Gore, koja bilježi da 27,9 posto pušača u zemlji koristi krijumčarene duhanske proizvode, te da ukupno 581.000 ljudi širom Zapadnog Balkana kupuje ilegalne cigarete na sivom tržištu.

Emerging Europe prenosi navode da je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović, koji je gotovo tri decenije vladao tom državom, stekao bogatstvo krijumčarenjem cigareta tokom jugoslovenskih ratova 1990-ih.

Zdravstveni rizici

Ilegalna trgovina ima višestruke posljedice. Krivotvoreni i krijumčareni duhanski proizvodi predstavljaju veću prijetnju zdravlju od regulisanog duhana. Aktivnosti krijumčarenja povezane su s nizom drugih kriminalnih aktivnosti i sigurnosnih prijetnji, koje koriste iste rute kako bi roba dospjela u ove zemlje.

Ovaj fenomen nikako nije ograničen samo na Balkan. Ulazne tačke u EU su brojne. Francuska se, na primjer, već godinama bori protiv priliva ilegalnih cigareta iz Alžira. Luka u Antverpenu – druga najveća u Evropi – također se koristi za unošenje ilegalne robe na kontinent. Ipak, jedna od najunosnijih regija za krijumčare duhana u posljednjoj deceniji nalazi se na istočnoj granici EU i susjednim područjima.

Zbog svog geografskog položaja, Grčka je dugo bila ulazna tačka za krijumčarenu robu u Evropu. Krajem prošle godine istražitelji su zaplijenili više od 50 kilograma ilegalnog duhana, procijenjenog na oko 13 miliona eura. Vođa grčke mreže krijumčara djelovao je u deset zemalja i zarađivao milione eura ilegalnom trgovinom. Procjenjuje se da ilegalna trgovina grčku vladu godišnje košta 624 miliona eura, pri čemu je svaka četvrta cigareta koju potrošači puše ilegalno prokrijumčarena.

Bugarska je jedno od ključnih čvorišta krijumčarenja duhana, s velikim prilivom i odlivom ilegalnih duhanskih proizvoda. U 2021. godini, bugarski pušači konzumirali su 0,2 milijarde krivotvorenih i krijumčarenih (C&C) cigareta.

Udio C&C cigareta iznosio je 1,6 posto ukupnog tržišta cigareta, što je bugarsku vladu koštalo oko 25 miliona eura izgubljenog poreznog prihoda. Zemlja sada pokušava suzbiti ilegalnu trgovinu vaping proizvodima. Od početka godine vlasti su zaplijenile 40.000 ilegalnih e-cigareta, ali se čini da je to tek vrh ledenog brijega. Zvaničnici u Bugarskoj razmatraju mogućnost potpunog zabrane vaping proizvoda.

Poboljšanje kontrole granica i strožije sprovođenje zakona moglo bi imati bolji efekat na suzbijanje ilegalne trgovine. Potencijalna zabrana mogla bi dovesti do još većeg krijumčarenja i povećanja udjela zdravstveno rizičnih vaping proizvoda nepoznatog porijekla, kvaliteta i sastava na tržištu. Ljudi će vjerovatno tražiti alternative koje su već dostupne na crnom tržištu.

Porozne granice su sigurnosni rizik

Susjedna Rumunija suočava se s vlastitim problemima. Ilegalna trgovina je unosan posao u istočnom dijelu Rumunije, jednom od najsiromašnijih područja u EU, posebno u regijama koje graniče s Ukrajinom i Moldavijom.

Podaci iz posljednjih godina pokazuju da se jedna od deset krijumčarenih cigareta u EU puši u Rumuniji, gdje je crno tržište u septembru 2024. godine činilo 8,6 posto tržišta. Za one koji žive blizu istočnih granica zemlje, krijumčarenje cigareta postalo je način života.

Problem nije samo u krijumčarenju duhana, već i u rutama koje krijumčari koriste, otvarajući nove mogućnosti za kriminalne aktivnosti i ugrožavajući istočno krilo NATO-a.

Te rute ne koriste samo krijumčari, već i razne organizovane kriminalne grupe, što slabi granice EU u vrijeme sukoba. Javna sredstva se također rasipaju. Prema podacima web stranice Stop Contrabanda, koja prati zapljene krijumčarenih cigareta, Rumunija godišnje gubi pola milijarde eura – novac koji je mogao završiti u državnoj blagajni. Pored izgubljenog novca, sigurnost je u fokusu svih, s obzirom na rat koji bjesni u susjedstvu.

Susjedna Ukrajina također gubi prijeko potrebna sredstva za obnovu zbog ilegalne trgovine. Prema podacima think-tanka GLOBSEC, u Ukrajini je krijumčarenje duhana samo u 2022. godini dovelo do gubitka poreskih prihoda u iznosu od 20,5 milijardi hrivnji (505 miliona eura).

“Neuspjeh u zaštiti granica i suzbijanju ilegalne trgovine štetan je za cijelu Evropu, bez obzira da li se ulazne tačke nalaze na Balkanu ili negdje drugdje. Porozna istočna granica NATO-a i EU na istoku i jugoistoku predstavlja ozbiljan rizik u vremenu rata i velike potrebe za jedinstvom”, piše Emerging Europe.