Bosanskohercegovačko društvo već dugo je društvo socijalne nejednakosti, ogromnog siromaštva i ekonomske neperspektivnosti. Poražavajuće je da svaki šesti stanovnik ove države ode na spavanje gladan. Slijedi ljetna pauza, a onda počinje period predizborne kampanje i još većih tenzija. Stalne političke svađe i zapaljive retorike udaljavaju Bosnu i Hercegovinu od reformi, ali i cjelokupno društvo od bavljenja suštinskim temama. O stanju društva, u emisiji Dan uživo, govorio je sociolog i filozof, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Tomislav Tadić.
Siromašno društvo u bogatoj zemlji – tako bi se, bez dvojbe, moglo opisati stanje društva u Bosni i Hercegovini. Građani toliko grcaju u problemima da im ispod radara prolaze ogromni propusti na koje smo svi već davno “oguglali”.
Profesor Tadić, govoreći o stanju društva u BiH, kaže da kao društvo ne zadovoljavamo osnovne komponente te da se nalazimo u stanju antidruštva.
“Mi nismo društvo, jer da bi nešto bilo ‘društvo’, ono ipak mora zadovoljavati neke komponente – funkcionalnu integraciju, postulat funkcionalne neophodnosti, funkcionalnog jedinstva. Moraju postojati neke strukture, pa između tih struktura i stukturacija i tih elemenata funkcionalne održivosti društva mora biti neka uzajamna komunikacija, mora biti neki ekvilibrijum, mora biti kakva-takva harmonija, i onda takvo društvo može obezbijediti prosperitet i napredak za svoje građane. Pošto mi ništa od toga nemamo, onda se sociološki bukvalno postoji pojam ‘antidruštvo’. Ja to stalno govorim, jedan divan pojam francuskog sociologa Alaina Tourainea gdje ustvari ne može da se izvrši integracija građana u zajednicu kojoj pripadaju”, pojašnjava Tadić.
Dodaje da bez funkcionalne integracije građanina u društvu nije moguće proizvesti modernu europsku državu kakvoj težimo. U sazrijevanju društva, kaže, pomoći ne može ni novac iz EU fondova koje je BiH ovoga puta propustila, jer se društvo ne gradi novcem.
“Mislim u smislu u kojem se kod nas možda na neki način to olako doživljava. Društvo se gradi tako što će političke elite, političke strukture, kulturni radnici, umjetnici, znanstvenici omogućiti komponente koje će zapravo, u pravom smislu riječi, proizvesti ono što je društvo kao nešto što treba da bude platforma kroz koju će se na zdrav način pojedinci integrirati – ponovno se vraćamo na to – u svoju zajednicu”, ističe.
Prema njegovim riječima, postoje dva modela kojima je moguće to postići, a to su kultura i politika.
“Uglavnom se civilizirana društva u jednom trenutku, kad riješe političke probleme koje mi sada imamo, opredijele za kulturnu integraciju, pa je onda glavno pitanje nauka, znanost, obrazovanje – a kod nas je još uvijek dominacija jedne diktatura političkog egoizma”, dodaje.
“Bh. vlast postaje stvar opće opasnosti”
Ubistva, samoubistva i nasilje sve su učestaliji. Sociolozi poručuju sve je rezultat općeg haosa u kojem se nalazi država. Posljedica je to i nebrige o razvoju mentalnog zdravlja svakog pojedinca u bosanskohercegovačkom društvu – na naplatu dolazi netretiranje ranije stečenih trauma.
Ali, kaže Tadić, građani istovremeno plaćaju danak nekompetentnoj vlasti:
“Mi plaćamo danak nekompetentnoj vlasti koja se prema građanima ponaša kao jedan nenavođeni projektil koji sada postaje stvar opće opasnosti. U nekom trenutku možete to smatrati simpatičnim jer je nova vlast, neki su novi igrači pa dok se akumuliraju i naviknu. Ali sada već plaćamo danak ozbiljnoj nekompetentnoj vlasti, bojim se, korpusu ozbiljnih neznalica koji će u jednom trenutku možda stvarno napraviti ili uzrokovati da ovo društvo bude potpuno nestabilno društvo.”
Komentirajući političare koji su ponovno u misiji predizbornog dizanja tenzija, kaže da se to događa jer se u BiH politika svodi na političke animozitete između pojedinica.
“Institut ostavke je inače vezan za, praktično je li, moralnu odgovornost koja je po definiciji lična odgovornost i ako vi osjećate da ne možete više na adekvatan način da obavljate funkciju koju obavljate, onda podneste ostavku i prepustite nekom drugom da pokuša obaviti određene dužnosti i izvršiti određenu funkciju u društvu. Mi taj institut nemamo, a utoliko gore jer se kod nas u BiH politika u jednom ekstremnom smislu svodi na političke animozitete između pojedinica, između pozicije i opozicije. U Sarajevu je to u posljednje vrijeme posebno vidljivo, gdje vi imate lične animozitete, političare koji svoje političke lične animozitete tretitaju kao opća pitanja za zajednicu. I to je nešto što stvara ambijent neinteligentnog prostora, ambijent nezdravog življenja, što proizvodi jednu opću kulturu koja ne može ni na koji način izvršiti funkcionalnu integraciju građanina u društvu”, smatra Tadić.
Osvrnuvši se na činjenicu da ljudi u BiH ne zahtijevaju suštinske reforme i da toleriraju nerad političara, Tadić je kazao kako bh. građani nakon brojnih vijesti koje čuju ili pročitaju u toku dana, gube vezu sa realitetom.
“Generalno našim političarima bi bilo dobro da malo prošetaju i da se provozaju BiH, a da malo manje da idu u svijet. Oni puno idu u svijet, vide Pariz, vide svjetla svjetskih metropola, a ne vide zapravo realno kako ljudi žive u Kladnju, u Kulen Vakufu, u Čapljini, u Zvorniku… Dakle, otiđite malo da vidite kako ljudi žive, kako se žive životi izvan Sarajeva i izvan drugih velikih europskih gradova”, poručio je Tadić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare