Članovi Gorske službe za spašavanje već daju značajan doprinos na terenu u Turskoj. Njihova spretnost, obučenost, volja, spasili su nekolicinu ispod ruševina. Misija se nastavlja dok se nove ekipe pripremaju za put. Međutim, iako su često na prvoj liniji nesreće, GSS-ovci nikada nisu izborili podršku i zaštitu institucija. Njihov rad u BiH već desetljećima je volonterski.

Svi bh. mediji izvještavaju o hrabrim spasiocima GSS-a, koji su uz pomoć turskih kolega nakon više od 100 sati ispod ruševina oslobodili već desetak osoba. Neumorno rade u gotovo potpuno razorenom Hatayu. A do sada im se trebala pridružiti i Arina Bešlagić, koja je za N1 govorila iz Ankare.

“Ono što još očekujemo naravno u narednom periodu jeste da i dalje pronađemo žive osobe što nije isključeno, znači nekada se znalo pronaći ispod ruševina nakon zemljotresa i nakon 20 dana žive osobe. Tako da mi nikada ne gubimo nadu i uradit ćemo sve zaista što je u našoj moći da pomognemo i da spasimo što više života. Prije svega gorski spašavatelji su obučeni da rade kao medicinari u vanbolničkim uslovima tako da je jako važno kada mi spasimo osobu unsrećenu mi smo dužni da joj pružimo prvu pomoć i zato imamo vrlo kvalitetno obučene ljude”, kazala je Bešlagić.

Tamo gdje drugi ne mogu, GSS se zove. Bilo da je riječ o potrazi na planinama, u rijekama, ili evo ruševinama.Tako svoj posao opisuju članovi ovog izuzetno korisnog udruženja. No, za razliku od drugih spasilačkih timova, iza njih ne stoji niti jedna institucija. Nerijetko riskiraju vlastite živote kako bi spasili tuđe. Obuka za GSS-ovca traje godinama. 95 posto slobodnog vremena posvećuju ovom isključivo volonterskom poslu. Nemaju stalni budžet, no kako se onda snalaze?

“Pa vidite to je prvenstveno volja. Nema ništa jače od srca volontera. GSS u BiH je prošle godine obilježila 70 godina postojanja, 70 godina mi se snalazimo na razne načine, nekada je to bilo prepoznato u bivšoj državi i Gorska služba je imala svoje mjesto, imala je način na koji se finansirala, sada mi tražimo svoje mjesto ponovo, pokušavamo naći način kako da dođemo do stvarnog budžeta i sredstava. Ono što sada imamo jeste da smo prepoznati kao jedinica od značaja i mi imamo na osnovu Uredbe Vlade ugovor sa FUCZ koja treba da nas obučava, oprema”, kazao je Dženadin Veladžić, GSS.

U razgovoru s članovima GSS-a, nikome u potpunosti nije jasno, zašto za njihovo djelovanje ne postoji zakonski okvir. Njih oko 2 hiljade volontera u BiH, godinama čeka adekvatne političke predstavnike koji bi prihvatili inicijative o rješavanju statusa ovog udruženja. No, dosadašnji pokušaji su propali.

“Kako bi mogli jednostavno da imamo pokriće evo za ovakve situacije, nikada ne znamo kada ovako nešto može da se dogodi nama, a svi u regionu imaju taj zakon a mi nemamo, u Evropi je preporuka da se usvoje zakoni za spasilačke službe, da jednostavno mi sad kad krenemo dole imamo osiguranje pokriveno, da nas puste s posla, da ne moramo tri, četiri dana ganjati procedure, da neko izađe s posla i da ne dobije otkaz kad se vrati iz humane misije, da imamo u konačnici neki budžet na koji se možemo osloniti, da znamo da imamo neka određena sredstva na koja možemo računati”, kazao je Veladžić.

U Turskoj je trenutno oko 40 pripadnika GSS-a, a Veladžić već priprema novu ekipu koja će krenuti najkasnije do nedjelje ujutro. Na put su krenula i jedinice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, među kojima i medicinari, kojima je u kasarni Rajlovac organizovan ispraćaj. Time je Bosna i Hercegovina u samom vrhu po broju spasilaca koji se nalaze u Turskoj. Kada je riječ o regionu – prva je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad