"Pod uticajem rata u Ukrajini, Zapad mijenja svoju politiku prema Balkanu. Međutim, ustupci Srbiji mogli bi izazvati opasne konflikte, piše Tageszeitung (TAZ) iz Berlina.
Tageszeitung piše kako SAD i EU na Balkanu nastoje prihvatiti etnonacionalisitčke pozicije jer se nadaju se da će tako “ograničiti” utjecaj Moskve. „Oni čak teže i nagodbama s političarima koji brane ratne zločine i otvoreno se pokazuju kao simpatizeri Putina”, ocjenjuje taz.
„Dugo vremena je zapadna strategija bila demokratizirati države zapadnog Balkana i uvesti ih u zajednicu vrijednosti EU. Od toga se, prema mišljenju nekih američkih kritičara, odustalo. Demokratizacija društava, suočavanje s prošlošću i provedba ljudskih prava u konačnici više ne igraju nikakvu ulogu. Tako to u najmanju ruku vidi politolog Janusz Bugajski, koji polazi od toga da SAD zapravo žele podijeliti Balkan na tri zone utjecaja: srpku, hrvatsku i albansku. SAD i EU, prema njegovom mišljenju, sada teže dogovoru sa etnonacionalističkim snagama na Balkanu i odustajanju od dosadašnjih prozapadnih i demokratskih pozicija. S obzirom na rat u Ukrajini, u Washingtonu se nadaju da će autokratskog predsjednika Aleksandra Vučića privući na stranu Zapada i istodobno ugoditi hrvatskoj desnici koja je naklonjena Putinu.
Je li to još jedna prekretnica? Pod utjecajem rata u Ukrajini Zapad mijenja svoju balkansku politiku. Ipak ustupci Srbiji mogu dovesti do opasnih sukoba, smatra jedan od najboljih poznavatelja regiona, Kurt Bassuener, iz thinktank instituta Democratization Policy Council e.V. (DPC)”, piše Tageszeitung, prenosi DW.
Njemački list dalje navodi: „To da su u Crnoj Gori nakon prošlih izbora ojačale prosrpske a time i pro-Putinove snage su SAD i EU jednostavno prihvatili. U BiH je oslabljen otpor prema Miloradu Dodiku, koji često otvoreno nastupa kao prijatelj Putina”.
Što će uraditi Berlin?
„Dodik želi vedriti i oblačiti u cijeloj Bosni bez obzira na državnu vladu, Vrhovni sud, međunarodne institucije i bošnjačko većinsko stanovništvo u Sarajevu. Dodik bi čak najradije ukinuo poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice koju trenutno obnaša njemački političar iz CSU-a Christiana Schmidta. No Dodik to više ne mora raditi, jer SAD, EU i visoki predstavnik mu čak više ni ne prijete konsekvencama zbog njegove politike”, piše taz.
Čini se i da „antidemokratski, nacionalistički ekstremisti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini imaju podršku, čak i protiv volje Bošnjaka. S podrškom iz Zagreba i širokorasprostanjenim lobiranjem iz Brisela hercegovačkoj ekstremističkoj stranci HDZ je pošlo za rukom da preuzme vlast u Federaciji BiH. Mjesecima su Escobar, Borrell i Lajčak vršili pritisak na nenacionalističke stranke da pristanu na koaliciju sa hrvatskim nacionalistima. Cilj je bio izbacivanje iz vlasti bošnjačke muslimanske nacionalne stranke SDA”, piše taz.
„Politika SAD-a i EU podupire antidemokratske snage na Balkanu i stvara opasan potencijal za sukob. Brojni ljudi u Sarajevu se pitaju gdje je zapravo glas njemačke politike, koji je donedavno doživljavao kao pozitivan. On se trenutačno ne čuje. Hoće li Berlin, ministrica vanjskih poslova, Zeleni i njemački aktivisti za zaštitu ljudskih prava bez pogovora prihvatiti promjenu paradigme na Balkanu”, pita se Tageszeitung.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
