Kineska ulaganja u Zapadni Balkan ostavila su trag javnog negodovanja i pravnih bitaka, što je razotkrilo ovu regiju kao prostor koji se bori sa složenošću ekonomskog razvoja i stranog uticaja. Otkako je Kina predstavila svoje planove za uključivanje Istočne Europe u inicijativu Pojas i put 2014. godine, Zapadni Balkan je postao žarišna tačka za investicijske pothvate usmjerene na nadogradnju infrastrukture, povećanje dostupnosti energije i stvaranje prilika za zapošljavanje. Međutim, prijem ovih ulaganja bio je daleko od dobrodošlog, s mnogim projektima koji su izazvali dugotrajne pravne sporove i reakciju javnosti, piše The Diplomat, online magazin s fokusom na politiku, društvo, i kulturu u indo-pacifičkoj regiji.

“Srbija, balkanska nacija koja ima najveći apetit za skupe i zagađujuće infrastrukturne projekte koje je Kina ponudila, upravo je proslavila posjet Xi Jinpinga Beogradu velikim naslovom u provladinim novinama koji glasi: ‘Neka svjetlost našeg čeličnog prijateljstva zasija na putu saradnje Kine i Srbije’. Time je sažet službeni narativ o deceniji kineskih ulaganja u zemlju, a dvije su se strane složile da slijede nekoliko milijardi eura vrijedni novi investicijski poslovi,” navodi se u tekstu kojeg je objavio politički magazin pod naslovom: ‘Kineska ulaganja na Balkanu: Decenija nezadovoljstva’.

Istraživanje koje je proveo The Diplomat pokazuje brzo rastuće “nezadovoljstvo javnosti ovim službenim prikazom prijateljstva”.

“Identificirali smo više od 52 krivične prijave ili protesta protiv projekata koje financira Kina u Srbiji od 2014. godine. Između ostalog, oni uključuju optužbe za nezakonito raseljavanje seljaka, nezakonito rušenje planinskog vrha, kršenje prava radnika i izgradnju velikih rudnika bez radne dozvole ili studije procjene uticaja na okoliš”, naglašava se.

U cijeloj regiji, nastavljaju autori teksta, stvarnost kineskih ulaganja govori drugačiju priču. “Mapiranje specijaliziranog portala Just Finance International identificiralo je više od 100 slučajeva protesta i krivičnih prijava kao odgovor na učinke kineskih ulaganja u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji između 2014. i 2024. Ovi slučajevi pokreću temeljna pitanja o zakonitostikineskih ulaganja koja su, prema lokalnom pogođenom stanovništvu, produžila degradaciju okoliša, kršenja ljudskih prava i probleme s transparentnošću”, ističu.

Istraživanje The Diplomata naglašava značajne ekološke, društvene i klimatske troškove nastale neumoljivim širenjem Kine na Zapadni Balkan. “U nekoliko su slučajeva političke ambicije očito zanemarile nacionalne zakone u korist ciljeva ekonomskog rasta, s izgradnjom koja je započela prije ispunjenja brojnih zakonskih uslova – javnih konkursa, prostornih planova ili planova preseljenja te procjene utjecaja na okoliš”, dodaje se.

Ovo “nepoštivanje pravnih protokola u potrazi za ovim razvojnim projektima ozbiljno je utjecalo na dobrobit i egzistenciju zajednica u cijeloj regiji”, smatraju autori i dodaju kako je “između ostalih problema, lokalno stanovništvo bilo izloženo onečišćenju zraka koje premašuje nacionalne razine, a poljoprivrednici su podvrgnuti oduzimanju zemlje bez naknade“.

Pravna “močvara”” koja okružuje ta ulaganja je “duboka i složena” s neizvjesnim ishodima sudskih slučajeva i troškovima dugotrajnih pravnih bitaka – od kojih se neke vuku godinama – rastu za sve uključene strane, ističu i dodaju: “Međutim, sama količina krivičnih prijava naglašava duboko spornu prirodu mnogih ulaganja i rastuće nezadovoljstvo unutar pogođenih zajednica”.

Ove izazove otežavaju navodi da su azijski radnici – koje su kineski investitori doveli na Zapadni Balkan – prosvjedovali protiv niza pitanja, uključujući nestandardne radne i životne uvjete i neadekvatna plaćanja. Uznemirujući slučaj navodnog prisilnog rada u izgradnji tvornice guma LingLong u Zrenjaninu, Srbija, ilustrira ljudske žrtve nekontrolirane ekonomske ekspanzije i dodatno naglašava etičke dileme svojstvene tim ulaganjima, zaključuje tekst.