Planinarima je nekako u krvi da traže nove izazove, bliže i daleke planine koje treba „osvojiti“

Osim toga, sve toplija ljeta im odlično idu na ruku, jer je odmor na većim nadmorskim visinama sve prijatniji u odnosu na sunčanje. Zemlje u okruženju pune su dobrih lokacija za planinsko uživanje, ali zašto ne otići dalje?

Jedna od prednosti planinskog turizma često je i cijena, jer su noćenja na ovakvim destinacijama obično jeftinija od hotelskih smještaja uz more.

Londonski Times je sastavio listu od deset, po njihovom mišljenju, najatraktivnijih lokacija za ljetovanje na planinama širom Evrope.

Većini ljudi prva asocijacija na ovaj vid aktivnog odmora bi bili Alpi, ali kao što ćete vidjeti, i drugdje ima veoma atraktivnih mjesta, uključujući i ona u BiH.

Top lista destinacija poredanih po atraktivnosti:

Pikos de Evropa, Španija

Za planinarenje u planinama koje nude dramatične pejzaže, teško je pronaći bolje mjesto od treće najviše planine u Španiji. Pikos de Evropa ima najviši vrh na 2.650 metara nadmorske visine, a nastao je djelovanjem glečera koji su izdubili prelijepe vrhove i podjednako lijepe doline u Zemljinoj kori.

Zanimljiv je i životinjski svijet, od divokoze do orlova. Ljubitelji cvijeća treba da izaberu proljeće, ali u bilo koje doba godine možete preći pastirske staze, pa čak i puteve koje su tu izgradili Rimljani.

Postoji i mogućnost vožnje kajakom ili kanjoningom, ili šetnje kroz klisuru Cares.

Albanija

Albanija je posljednjih godina sve interesantnija za posjetioce koji otkrivaju njene prirodne ljepote, a istovremeno je jeftinija od susjednih zemalja. Planine, koje zapadnjaci zovu Albanski Alpi, a Balkan Prokletije, svakako su jako dobro sa dobro obilježenim pješačkim stazama.

Tipična tura obuhvata pedesetak kilometara, sa tri do sedam sati hoda dnevno, tokom kojih prolazite kroz nacionalne parkove Valbona i Teti. Ne treba propustiti ni jezero Koman.

Uglavnom, ove rute su pogodne i za početnike i za iskusnije, ali treba imati na umu da ima i strmih dijelova. Naravno, ko želi da osvoji vrhove Prokletija je druga priča, ali za prave planinare to je bar podjednako privlačno.

Krug oko Mon Blana (Francuska/Švajcarska/Italija)

Najviši vrh Alpa više se ne računa kao krov Evrope, primat su preuzele nove granice kavkaskog Elbrusa, ali je i dalje gotovo mitska planina. Uostalom, ova ruta je na izvjestan način panevropska jer prolazi kroz tri zemlje.

Na ovoj kružnoj ruti vidi se sve najbolje što Alpi nude – spektakularne planine, zeleni pašnjaci, bistra jezera…

Obično sve počinje od Šamonija, a smještaj na ruti kreće se od planinarskih domova do istorijskih hotela. Naravno, to je veoma izazovan poduhvat, njegova težina se obično označava sa 8/10.

Osim toga, ruta ide do visina iznad 2.500 metara, ako se ne usudite da osvojite neki od vrhova.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina obiluje planinama, vjerovali ili ne, ima više od 70 vrhova viših od 2.000 metara, od kojih je Maglić (2.386 metara) najviši.

Upravo ova planina u spektakularnom Nacionalnom parku Sutjeska dio je rute koju preporučuje Times, a koja ide bosanskim dijelom Via Dinarice.

Predložena trasa obuhvata Sarajevo i Mostar sa okolnim planinama, kao i lokacije u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Times predlaže i posjetu Dubrovniku.

Potrebno je šest do osam sati hoda za pedeset kilometara rute svakog od devet dana. Uz šarmantan zaključak: ‘Ne brinite, naći ćete dovoljno bureka i ćevapa za gorivo’.

Pješačka staza na obali Amalfija, Italija

Malo je mjesta u Evropi sa tako glamuroznom reputacijom kao što je obala Amalfi. Pješačka staza ide uz stijene iznad mora, kroz ribarska sela i puteve kojima su nekada prolazile mazge sa tovarima.

Ruta obuhvata 11 kilometara posebno lijepe Staze bogova, kroz zaliv Salerno, sa pogledom na Kapri, kroz selo Nočele i tako dalje do popularnog Pozitana.

To je prilično ležerna staza koja sa svojih pedesetak kilometara ne bi trebalo da predstavlja problem ni početnicima.

Istočni Island

Island je postao zanimljiva turistička destinacija sve većeg broja putnika koji su u potrazi za avanturom na odmoru, najviše zbog tamošnjih divnih pejzaža.

Istočni Island ima sve što zamislimo kada je ova ostrvska država u pitanju – ribarska sela, kristalno čiste vodopade i fotogenične fjordove.

Times predlaže rutu od 60 kilometara koju treba preći za šest dana počevši od Egjilstadira. Ruta je u nekim dijelovima zahtijevna, ali pogledi koje pruža čine je vrijednim, posebno uz večernje obroke na lokalnim farmama.

Kamino del Norte, Španija

Naravno, ova lista je morala da uključi najpopularniji put hodočašća (možda) na svijetu. Ili bar njegov španski dio. Od srednjeg vijeka hodočašća su hodočastila u Sent Jakov u Santjago de Kompostela, a ovaj dio obuhvata sjeverni vrh Španije sa pogledom na obalu.

Ovaj dio Rute je jedan od manje posjećenih, pa se nećete naći u gužvi kao na nekim drugim pravcima, što takođe olakšava obezbjeđenje smještaja.

Times predlaže da se pređe 190 kilometara za 11 dana, sa etapama koje za jedan dan mogu dostići i blizu 30 kilometara, pa je ulaganje u dobru obuću među najvažnijim dijelovima priprema.

Karpati, Rumunija

Ovaj dio Karpatskog planinskog vijenca jedna je od posljednjih oaza netaknute prirode u cijeloj Evropi. Transilvanija je rodno mjesto Drakule, ali je mnogo važnije obići tamošnje planinske staze kroz guste šume i preko livada, možda uz susret sa risovima, vukovima i mrkim medvjedima.

Prema preporuci Timesa, osmodnevno putovanje će vas provesti kroz klisuru Zarnesti, sela u Kalibašu i duž zidina zamka Bran, koji je navodno inspirisao Brama Stokera da napiše roman o grofu Drakuli. To je relativno laka ruta, pogodna za početnike ili povremene planinare.

Portugalski obalski putevi

Portugal ima dovoljno atrakcija, od istorijskih gradova do plaža, tako da nije toliko poznat po pješačkim ili pješačkim rutama. Ipak, južni dio zemlje ima zaista atraktivne staze kroz neke od najočuvanijih evropskih predjela.

Putevi vode duž vrtoglavih litica pored mora, duž pješčanih plaža, stijena na Ponta da Piedade, pećina Benagila ili svjetionika na rtu Sao Visente.

Ruta koju je predložio Timesduga je osam dana, što je dovoljno da se pređe oko 60 kilometara i još ima vremena da se obiđu usputni gradovi ili da se okupa u Atlantiku.

Sjeverni Krf (Grčka)

Krf je poznat po svojim zahtjevnim dijelovima na sjevernom dijelu grčkog ostrva, ali ono što se tamo može vidjeti dok pješačite dovoljna je nagrada za vaš trud.

Gledajući sa brda Krfa, pogled seže sve do planina Albanije, a na ruti dugoj 80 kilometara, vrhunac je magareća staza koja vodi do zaliva Agios Georgios, ili uspon do manastira na vrhu planine Pantokrator. O hrani, piću i gostoprimstvu tamo možete pričati dugo.