
Nakon što se Darko Ćulum vratio na čelo Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), bez potvrde Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o njegovoj prethodnoj ostavci, bez disciplinskog postupka i mimo jasnih zakonskih procedura – mnogi su ostali bez odgovora. Izostala je institucionalna reakcija, a politički vrh u BiH ponaša se kao da je riječ o sasvim uobičajenoj situaciji. Povratak Ćuluma, ali i simbolično “pokajanje” Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, koji su se uprkos sopstvenim zakonima pojavili pred Tužilaštvom BiH, otvara niz pitanja. Zašto se ignorišu entitetski zakoni koje su upravo oni izglasali? Šta to govori o stanju institucija i političkog sistema u Bosni i Hercegovini? O ovim i drugim temama, u razgovoru za N1 govorila je politička analitičarka Tanja Topić, osvrćući se i na turbulencije u Srpskoj demokratskoj stranci, nakon ostavke Milana Miličevića.
Ćulumov povratak – demonstracija političke moći
Komentarišući povratak Darka Ćuluma na čelo SIPA-e, Topić ističe da je to "samo još jedan dio u teatru apsurda koji Bosna i Hercegovina doživljava".
"Već je ranije bilo najavljeno da bi se on mogao vratiti. Najžalosnije je što se to može desiti jer je tako odlučila politika. Vidjeli smo kako su sve institucije države porobljene, kako se nalaze pod političkom kontrolom, kako zakon kroje po mjeri određeni političari", upozorava Topić.
Iako postoji sumnja u pravnu utemeljenost Ćulumovog povratka, s obzirom na to da mu je prestao status policijskog službenika, reakcije nadležnih odbora i Vijeća ministara su izostale. Topić dodaje da se sve svodi na formulu: “sam otišao, sam se vratio”.
"On je pokazao da je gospodar te agencije i da će sam odlučiti kada će otići, gdje će otići. I to je postalo normalno u ovoj državi", kazala je naša sagovornica.
Kao posebno zabrinjavajuće ističe izostanak bilo kakvog institucionalnog mehanizma odgovornosti.
"Vidjeli smo ranije i prijave, i nastojanja da se pozove na odgovornost predsjedavajuća Savjeta ministara koja nije imenovala ministra sigurnosti. Sve to pokazuje pravne pukotine koje političari vješto koriste", kazala je.
Dodik, Višković i Stevandić – obraćanje sudu koji su proglasili neustavnim
Topić se osvrće i na nedavno pojavljivanje predsjednika RS-a Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i premijera RS-a Radovana Viškovića pred Sudom BiH, uprkos ranijim tvrdnjama da “ne postoji sila koja ih može tamo odvesti”. Pojavljivanje trojice lidera dolazi u kontekstu političkih tenzija i javnih tvrdnji o neustavnosti državnih institucija.
"Imali smo njihove izjave da je Tužilaštvo neustavno, da Sud nema ingerencije u RS-u, da ih niko ne može odvesti pred Sud BiH. A sada im se obraćaju s poštovanjem. Taj sud, koji je do tada bio ‘instrument političkog Sarajeva’, postao je odjednom ‘uvaženi i časni sud’", dodala je.
Analitičarka sumnja da je do naglog zaokreta došlo zbog “neke jače sile”, ali ne one koja je nametnula, već one s kojom je postignut politički dogovor.
"Radilo se mnogo iza kulisa", kaže ona, ističući pregovore, lobiranje i ulogu međunarodnih aktera.
Uloga međunarodne zajednice i pokušaj delegitimizacije OHR-a
Topić tvrdi da je dio strategije političkih elita i pokušaj delegitimizacije Ureda visokog predstavnika, čime bi se stvorio prostor za politički povratak aktera poput Dodika.
"Snažno se lobira da se obesmisli postojanje OHR-a, da visoki predstavnik postane ikebana. Ako uspiju obezvrijediti tu instituciju, otvorio bi se prostor da se ponište odluke koje su dovele do trenutne situacije", naglasila je Topić.
Miličević pod udarom iz više centara
Osvrnuvši se na dešavanja unutar SDS-a i ostavku Milana Miličevića na čelo te stranke, Topić ocjenjuje da je riječ o udaru iz više pravaca – iz Beograda, iznutra, ali i iz političkog vrha u RS-u.
"Miličević je dugo bio smetnja vladajućima. Preživio je referendume, obezbijedio većinu u skupštini Teslića. Njegovo hapšenje desilo se nakon što je podržao studentske proteste u Beogradu, što mu Beograd, čini se, nije oprostio", smatra.
Smatra da su se različiti centri moći ujedinili s ciljem da ga politički uklone, jer je predstavljao prijetnju – posebno u kontekstu najava da bi opozicija mogla formirati vlast na državnom nivou.
Opozicija u rasulu – vlast preuzima i njihove strukture
Topić tvrdi da opozicija, kakva trenutno jeste, ne može ništa uraditi – ni na izborima, ni u političkom djelovanju.
"Ona je rascjepkana neujedinjena, njom se upravlja i iz Beograda i iz drugih centara moći. Čak i dio vlasti upravlja opozicionim liderima", tvrdi Topić.
Sumnja se, kaže, u dalji opstanak Srpske demokratske stranke u koherentnoj formi, a prisutni su i lomovi među manjim političkim partnerima u vlasti.
"Kao da ponovno klizimo u jednopartijski sistem", konstatovala je.
Respiratori, budžet i bahatost bez posljedica
Govoreći o apelacijama bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića i bivšeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudina Solaka Evropskom sudu, a koji su osuđeni u predmetu Respiratori, kao i o revizorskom izvještaju koji pokazuje trošenje 300.000 KM na reprezentaciju, Topić ističe duboko ukorijenjeni problem.
"Društvo i država počivaju na aferama. Ovo je možda jedina koja je procesuirana. Ipak, nije isključeno da će biti oslobođeni. To je nažalost postalo normalno. Zakoni vrijede samo za one koji nisu privilegovani", istakla je.
Građani, kako kaže, dijelom snose odgovornost jer ne traže odgovornost ni na izborima.
"Godinama su nas oblikovali kao amorfnu masu koja više ne reaguje. Idealno tlo da nastave po starom", poručila je, između ostalog, Topić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare