„Transport je krvotok države“: Ugledni profesor o potezima koji guše privredu BiH

Ekonomisti upozoravaju da država nema jasnu industrijsku strategiju, dok posljedice političkih blokada i spornih odluka sve snažnije osjećaju i privreda i građani. O tome koliko su ovi problemi međusobno povezani, kakve posljedice mogu ostaviti na ekonomiju BiH i postoji li izlaz iz trenutne situacije, u emisiji Novi dan govorio je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje.

Profesor Šunje smatra da spor oko raspodjele prihoda od PDV-a u potpunosti oslikava dubinu političkih i ekonomskih podjela u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je da ministar finansija BiH Srđan Amidžić već dvije godine ne stavlja na dnevni red pitanje preraspodjele prihoda, te ocijenio da sadašnji sistem ide u korist Republike Srpske.

„Govori se o iznosu između 150 i 200 miliona KM. To je apsurdna situacija, ali i pokazatelj političkog stanja u državi“, rekao je Šunje.

Naglasio je da bi raspodjela PDV-a morala biti uređena jasnim i objektivnim algoritmom, bez političkih interpretacija. Prema njegovim riječima, logično bi bilo da prihod od PDV-a pripada onome gdje je prodaja ostvarena, uz eventualne korektivne faktore.

Komentirajući probleme na graničnom prijelazu Gradiška, profesor Šunje upozorio je da infrastrukturni zastoji ozbiljno usporavaju trgovinu i transport. Nakon urušavanja dijela mosta na starom prijelazu, privremeno je otvoren novi granični prijelaz, ali su uslijedile i krivične prijave zbog načina na koji je odluka donesena.

„Ne smije se dozvoliti da se djeluje protivpravno i protivustavno, bez obzira na okolnosti“, rekao je Šunje, dodajući da BiH ima i druge izlaze prema Hrvatskoj, poput Svilaja, Slavonskog Broda i Velike Kladuše.

Posebno je ukazao na dugogodišnje probleme domaćih prijevoznika, koji se osim loše infrastrukture suočavaju i s ograničenjima boravka u Schengenskoj zoni.

„Transport je krvotok zemlje. Bez transporta nema ekonomskih aktivnosti“, upozorio je profesor Šunje.

Govoreći o željezničkom sektoru, ocijenio je da je stanje na željeznicama „ispod svakog kriterija“, te da BiH nedovoljno koristi željeznički transport, koji je jeftiniji i efikasniji od drumskog.

Jedan od ključnih problema domaće privrede, prema njegovom mišljenju, jeste i situacija u Željezari Zenica. Šunje smatra da je reakcija Vlade Federacije BiH zakašnjela i da ne postoji jasan plan kako spasiti kompaniju.

„Ne vidim poslovni plan koji bi pokazao kako sanirati Željezaru, posebno kada se govori o dugovima od 250 do 300 miliona KM“, rekao je.

Podsjetio je da je industrija čelika pod snažnim pritiskom jeftinije konkurencije iz Kine i Turske, ali i da je riječ o industriji koja izaziva ozbiljno zagađenje. Dodao je da dio građana Zenice smatra kako bi Željezaru trebalo zatvoriti upravo zbog uticaja na okoliš.

Profesor Šunje upozorio je da BiH nema jasnu industrijsku ni ekonomsku strategiju.

„Nemamo strategiju za energiju, nemamo strategiju za hranu. To su dva ključna resora o kojima svaka država mora voditi računa“, istakao je.

Dodao je da zemlja previše zavisi od uvoza i administracije, a premalo od proizvodnje, što dodatno pogoršava vanjskotrgovinski deficit.

Govoreći o mogućim rješenjima, Šunje smatra da je ključno unaprijediti poslovni ambijent, podsticati poduzetništvo i otvoriti prostor za veće uključivanje dijaspore u domaću ekonomiju.

„Jedini način za rast društvenog bruto proizvoda jeste otvaranje novih biznisa i novih radnih mjesta“, rekao je.

Naglasio je i da BiH ima značajan potencijal u poljoprivredi i energetici, ali da nedostaju jasna vizija i konkretne mjere.

Komentirajući projekat južne interkonekcije, profesor Šunje kazao je da oko tog projekta postoji mnogo otvorenih pitanja, uključujući ekonomsku isplativost i geopolitičke interese.

„Energetska politika mora biti vođena tako da Bosna i Hercegovina drži karte u svojim rukama“, zaključio je profesor Šunje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad