U trenutku kada ministar pravde BiH Josip Grubeša, uprkos odluci Ustavnog suda BiH, odbija upisati u registar Akademiju nauka i umjetnosti BiH, najavljuje se formiranje nove Bosanske akademije nauka i umjetnosti. Bila bi to peta akademija u BiH za koju njeni osnivači tvrde da neće ostati samo na nivou Udruženja građana.

Suad Kurtčehajić potvrdio je osnivanje nove akademije koja će biti registrovana kao udruženje građana, ali to je samo početak, dodaje. Namjera je da okupi probosanske snage koje će dati adekvatan odgovor na vrijeme u kojem se nalazimo, a što je, kako kaže, Akademija nauka i umjetnosti BiH propustila učiniti proteklih dvadesetak godina.

“Mi ćemo biti akademija otvorena za sve državljane BiH i one koji vole ovu zemlju. Bićemo akademija koja će ići uporedo sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH, da pomognemo našoj političkoj eliti, da djelujemo prema međunarodnoj zajednici”, naglašava Kurtčehajić

Imena pojedinih članova već su izašla u javnost poput profesora Suada Efendića, interniste i endokrinologa koji je član više međunarodnih akademija, ali i profosora prava Omera Ibrahimagića koji, kako navodi Kurtčehajić, nikada nije pozvan u ANUBIH iako to njegova biografija zaslužuje.

“Ja sam na Fakultetu političkih nauka 26 godina. Nijedan Bošnjak, a pet odsjeka ima, nije primljen u tu akademiju. Slično je sa drugim fakultetima. Uzmimo primjer mog profesora Omera Ibrahimagića. Zaslužio je kao sudija iz BiH koji je bio jedini sudija Ustavnog suda Jugoslavije, čovjek koji je bio dekan sa četrdeset godina političkih nauka, dva puta je bio predsjednik Ustavnog suda Federacije, napisao preko 30 knjiga. Nikada ga nisu pozvali”, napominje Kurtčehajić

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Muris Čičić komentira:

“Suština je da ova akademija jeste na neki način specifična institucija, u koju se može ući samo po specijalnim uslovima čije je članstvo ograničeno na 55. Svake tri, četiri godine biramo članove, kada se ukaže prostor za to. Dobar dio onih koji misle da ispunjavaju uslove, ne ispunjavaju ih, ne mogu se čak ni kandidaovati. I onda osnivaju akademije. Akademija jeste ekskluzivna institucija i nije često u javnsoti, niti treba biti dijelom političkih pitanja i diskusija.”

ANU BIH je jedina akademija u BiH koja je osnovana prije rata. Uskoro će proslaviti 70-eti rođendan i jedina je koja baštini kontinuitet države. Nakon rata osnova je i Akademija nauka i umjetnosti RS, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti.

“Ja nemam ništa protiv akademije ako su to udruženja građana, to je na kraju građansko pravo. U Rusiji imate na stotine akademija, ali ni jednoj ne pada na pamet da se izjednačava sa državnom ruskom akademijom. Problem je što su neke akademije u BiH formirane temeljem zakona. U RS kroz entitetski zakon, ova Čovićeva gdje je on akademik, HAZU, kroz zakon na kantonalnom nivou koji je omogućio da sveučilište formira akademiju i za to je glasao SDA. Time je otvoren prostor za neke nove akademije, koje neće biti udruženja građana”, rekao je sociolog i profesor – Slavo Kukić.

Analitičar Esad Bajtal dodaje:

“Na jednoj tako maloj teritoriji, zemlji sa tako malom broju stanovnika, sve su to apsurdi koje ne mogu razumjeti. Delvalvacija znanja, nauke, i države.”

Suad Kurtčehajić i dalje je član Bošnjačke akadmije nauka i umjetnosti. Na kritike kako nije opravdala svoje postojanje, odgovara:

“Ako su već krenule da se prave etničke akademije, onda i Bošnjačka akademija ima opravdanja jer je apsurdno da bošnjački narod jedini kaže idemo u okviru Akademije nauka i umjetnosti BiH, a drugi imaju i tu i svoje.”

Pored Bosanske akademije u pripremi je i osnivanje akademije Kralj Tvrtko iz koje stoji dr. Asim Kurjak.