Lični podaci su slaba tačka svakog građanina, a njihova zaštita, posebno na internetu, trebalo bi da bude priorotet. Ipak, za potrebe testiranja vještačke inteligencije, kompanija Meta odnedavno koristi lične podatke građana na Zapadnom Balkanu, a samim tim i BiH. S jedne strane, digitalni stručnjaci stava da nijedan korisnik društvenih mreža ne može biti oštećen, drugi, pak, tvrde suprotno. Razloga za zabrinutost, itekako, ima. Ali ne i mehanizama zaštite.

Građane, koji svoje lične podatke sa profila, fotografije, audio i video sadržaje, objave i komentare, dijele na društvenim mrežama Facebook, Instagram te WhatsApp, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini pozivaju na oprez. Razlog su nedavne promjene koje je, za potrebe testiranja vještačke inteligencije, pokrenula kompanija Meta, nekadašnji Facebook. Sve to radi kreiranja sadržaja poput teksta, zvuka, slike i video zapisa. Jesu li zbog toga zabrinuti mladi korisnici društvenih mreža i koriste li ih, uopšte, pitali smo.

Ovo su mišljenja građana:

„Skoro nikako jer mi ne odgovara, pogasila sam sve, ali znam da su podaci zaštićeni, da postoji neki compliance pa s te strane nisam zabrinuta za upotrebu podataka. U svakom slučaju, sve što je na internetu, uvijek je na internetu, čega bi ljudi trebalo da budu svjesniji“.

„Više ne koristim društevene mreže jer nemam kad“.

„Naravno da koristim, kao i većina mladih danas. Što se tiče umjetne inteligencije, smatram da može biti veoma korisna, ali da treba naći način da se kontrolišu informacije, na koji način se ista koristi“.

Međutim, iako je američka kompanija još 26. juna ove godine, promijenila politiku privatnosti, korisnike u BiH i drugim državama regije, o tome nije obavijestila. Ipak, razloga za brigu nema, umiruju pojedini stručnjaci za ovu oblast.

Nedim Hadžiosmanović, IT stručnjak je kazao:

“Oni uzimaju dio naših podataka da bi obezbijedili sebi funkcionisanje. Mi se svi složimo s tim, kad počinjemo besplatno koristiti taj servis. U osnovi, to nije ništa novo, osim što je u okviru EU započeta legislativa, što se tiče AI, te je građanima obezbijeđeno da oni ne moraju dati svoje podatke u treningu AI modela”.

Dok su državljani Evropske unije prilikom logovanja na platforme dobili upozorenje da se politika mijenja, ali i opciju da podatke povuku iz planiranog treninga veštačke inteligencije, korisnici iz regije Zapadnog Balkana, tu mogućnost nemaju.

Kao što ni institucije, nadležne za zaštitu ličnih podataka niti kod nas, niti u regiji, nemaju predstavnike iz Mete s kojima bi, o svemu ovome, komunicirali. Barem tako navode iz Agencije za zaštitu ličnih podataka. Zanimljivo je, međutim, da BiH i regija imaju zakonska rješenja iz ove oblasti, ali ne i instrumente za njihovo provođenje. Otuda i opravdan razlog za strah.

Haris Hadžialić, stručnjak za IT sigurnost:

“Agencija za zaštitu ličnih podataka bi trebalo da bude ta koja nas štiti, ali ona to ne radi. Objektivno, njihov pamfletistički slogan “zaštitite se sami” ništa ne znači jer se ne možete zaštititi sami, u ovakvim situacijama”.

Nedim Hadžiosmanović, IT stručnjak:

“Imamo legislativu, ali nismo dovoljno moćni, kao što je tržište EU, da utičemo na tako velike kompanije. Međutim, isto se dešava širom svijeta. Mislim da čak ni Amerikanci ne mogu da se off/out tu jer je EU baš prvenac u toj legislativi”.

Iako, prema pojedinim istraživanjima, još nisu zabilježni slučajevi zloupotrebe, mogu li građani u BiH pokrenuti tužbu?

Haris Hadžialić, stručnjak za IT sigurnost:

“Imate svoje suvereno pravo da tužite i vi ćete i tužiti, ali ko će napraviti tužbu kako treba, kada u našem sistemu nemate tužioce koji se bave tim poslom? Sudija ne zna kako će donijeti presudu. Može se pozvati na presude Evropskog suda i to je sve”.

Rješenje je, zaključuje naš sagovornik, sistem koji će štititi naše lične podatke. Zbog toga je EU započela projekat koji se naziva Platforma interoperabilnosti među državnim institucijama, jer otvara put mogućnosti da sve državne institucije komuniciraju bez posrednika. Na taj način, biće zaštićeni i naši lični podaci. Do tada, najbolji način zaštite je, koliko god nepopularno da zvuči, gašenje naloga na ovim pomenutim mrežama.