Nećemo odustati od borbe da spriječimo Hrvatsku u namjeri da na Trgovskoj gori, nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom, odlaže radioaktivni otpad, izjave su koje godinama čujemo iz domaćih institucija. Danas su deklarativni stavovi i napori nadležnih ponovljeni u Banjaluci. U međuvremenu, dok Hrvatska samo što nije počela da odlaže sporni otpad na granici, timovi Bosne i Hercegovine tek istražuju procesne mogućnosti protiv susjeda.

Zimska idila uz bisernu Unu… Netaknuta priroda, mogla bi biti dotaknuta radioaktivnim zagađenjem iz Evropske unije – iz Hrvatske i to već ove godine, strepi lokalno stanovništvo. Susjedna Hrvatska od 1999. godine u svojim dokumentima upravo je kasarnu Čerkezovac odredila za skladište, a 2013. godine potvrdila tu loakciju kao rješenje za odlaganje otpada iz nuklearke Krško. Šta je Bosna i Hercegovina za te 24 godine učinila da sve spriječi?

“Pravni tim sprema, moglo bi se reći, jedan dopis Arhuškoj konvenciji, tako da su to pravci našeg djelovanja”, rekao je Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Spremamo dopis i iznalazimo pravne mogućnosti, kasnimo li? Ni birokratski odgovor ministra Staše Košarca, nije zadovoljio novinare.

“Danas definišemo naše zajedničko kretanje, obezbijedićemo dodatna sredstva za rad nadležnih institucija. Kako i na koji način, analiziramo i pokrenemo određene procesne mogućnosti BiH u pravnoj zaštiti interesa RS i Federacije BIH, s obzirom na to da Hrvatska očigledno ne odustaje. I mi hoćemo da tražimo pravnu zaštitu”, istakao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U Ekspertskom timu priznaju da se dosta kasni, ali da ovo nije sprint, već maraton.

“Kasnimo, ali imamo sreću što i Hrvatska kasni. Ako sada krenemo sa svim planiranim aktivnostima, mislim da nećemo zakasniti što se tiče ekspertskog stručnog dijela. Da imamo naše rezultate kada Studija utjecaja na okolinu bude gotova, da možemo uporediti i adekvatno se spremiti na odgovor na ono što nam oni ponude”, dodao je Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru.

A Hrvati su već ponudili- gotovu stvar, lokaciju neće mijenjati. Završilili su geološka, geofizička i geohidrološka istraživanja, čekaju ekološku dozvolu.

Hrvati rade korak po korak, a Slovenci su u međuvremenu dobili ekološku dozvolu za “ne” Krško u narednih 20 godina. Sve to implicira da će polovina od tog otpada završiti u Dvoru, na granici sa BiH. Time bi potencijalno moglo biti ugroženo zdravlje oko 250.000 građana koji žive u slivu rijeke Une.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad