Pitanje Trgovske Gore polako ulazi u kritičnu fazu. Hrvatska i Slovenija se spremaju odlagati otpad iz nuklearne elektrane Krško na lokaciji Čerkezovac, na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom. Život stanovništva na tom području, upozoravaju stručnjaci, bio bi ugrožen. Dok, nijedna strana ne popušta, građani i priroda, pripremaju se za život na "tempiranoj ekološkoj bombi".
Smaragdne boje, ukrašena slapovima, bukovima, brzacima. čista i biserna, jedinstvena – epiteti su to po kojima je rijeka Una prepoznatljiva. No, svu tu ljepotu mogao bi potencijalno ubiti nuklearni otpad koji Hrvatska planira da odlaže u njenoj blizini. I nisu to jedine posljedice – zagađenje vazduha, zemljišta, migracija i zdravlje stanovništva.
“Rijeka Una i zaštićeno područje natura 2.000 je samo 850 metara od planirane lokacije a tu su i podzemni rezervoari za snadbijevanje pitke vode opštine Novi Grad, takođe niže od Novog Grada je i crpilište iz rijeke Une, gdje se opština Dvor u Hrvatskoj snadbijeva pitkom vodom”, pojašnjava Draženko Bjelić, profesor na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci.
Najbolje to zna lokalno stanovništvo. Izjave političara ocjenjuju kao demagogiju.
“Građani sjeverozapadne BiH su itekao razočarani angažmanom ljudi koji se bave diplomatijom u BiH, odnosno van BiH, a primaju plate iz BiH. Koliko imamo ambasada i ambasadora kojekavih predstavništva po svijetu, šta su do sada učinili po pitanju Trgovske gore? Ukoliko ne možemo da odbranimo 250.000 ljudi, šta smo onda spremni, šta nam preostaje”, pita Mario Crnković iz Udruženja “Green Team” Novi Grad.
Za smirivanje napetosti, bar prividno i nakratko, pobrinuo se prošle godine premijer Hrvatske Andrej Plenković, rekavši:
“Mi smo održali sastanak međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije i dogovorili smo da postojeći sustav u okviru same nuklearke Krško ostane na snazi do iza 2028. godine, čime na neki način relaksiramo ovu temu.”
Potvrdio je to premijer i 2024. godine po dolasku u Banjaluku na imenovanje banjalučkog biskupa. No, njegove izjave za DW demantovali su iz slovenačke vlade:
“Međudržavna komisija nalaže Fondu NEK-a da u najkraćem mogućem roku otpočne izgradnju dugoročnog skladišta Čerkezovac i da najkasnije početkom 2028. počne preuzimanje niskog i srednjeg radioaktivnog otpada od NEK-a.”
Da Plenković “jedno priča, a drugo radi”, mišljenja su i bh. političari. Zato su, kažu, građani prioritet, u odnosu na dobre bilateralne odnose.
“Hrvatska strana je potpuno odbila da dijeli informacije i istraživanja i ispitivanja, da sarađuje i to je dodatno problematično i to potvrđuje naš stav da Hrvatska ne odustaje, ali ne odustajemo ni mi. Potvrđuje naš stav da izjava Plenkovića da do do 2028. godine se neće ništa dešavati je natačna. Iz tog razloga smo mi jako oprezni”, kaže Staša Košarac, ministar vanjske trgovine BiH.
Vlasti u BiH, probudile su se tek prije tri godine kada su pred svršen čin doveli građane Novog Grada i okoline. Uslijedile su aktivnosti – pravni i stručni timovi, istraživanja – i na tome neće stati.
“Biće dovoljno onog trenutka kada oni odustanu od izgradnje, a sve do tada se treba voditi borba da ne dođe do izgradnje tog objekta. Sada se očekuje da izađe studija uticaja na koju ćemo mi morati dati odgovor i na taj način pokušati da jednostavno ne dođe do izgradnje tog objekta”, kaže Duško Solomun, pomoćnik ministra za pitanja zaštite životne sredine Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstva i ekologije RS.
Koja bi, nezvanično, trebala biti završena za pet mjeseci. Najvažniji dokument oko kojeg će se lomiti koplja, potencijalno i na međunarodnim sudovima, što je ujedno i naredni korak BiH – angažovanje međunarodne advokatske kancelarije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!