Skoro tri decenije obećanja i neispunjenih rokova. Tako se odvija izgradnja Koridora VC u BiH. Dok druge države završavaju dio autoputa koji prolazi kroz te zemlje, bh. prevoznici i građani gube sate i sate vremena vozeći se lošim putevima, a ekonomski gubici su nemjerljivi. Mnogi se zbog toga trude, planirajući rutu puta, zaobići Bosnu i Hercegovinu.

Od Budimpešte do graničnog prelaza Svilaj vozači pređu 318 kilometara za manje od tri i po sata. No, onda dolaze bh. putevi, pa se do Mostara voze skoro pet sati. Tako je za istu kilometražu potrebno voziti sat i po duže. Sve bi to bilo drugačije da je Koridor VC završen. Dio koji prolazi kroz Mađarsku i Hrvatsku bit će u potpunosti izgrađen sljedeće godine.

”Hrvatska radi posljednjih pet kilometara sa spojem na mađarsku granicu, Mađarska je kompletirala svoj dio i čeka spajanje. Ovih pet zadnjih kilometara je prometno-tehnička cjelina koja nema interni značaj za Hrvatsku jer nema čvora nego je logički ostavljena od Belog manastira samo zadnji prometno tehnički dio koji je vezan za spoj”, naglasio je Sanjin Velebit Pešut, koordinator za građenje Hrvatske autoceste.

Iz Autocesta Federacije najavljuju da će od glavnog grada do granice Koridor VC biti izgrađen u naredne dvije godine. Ukoliko bude tako od Sarajeva do Budimpešte 2026. godine vozit ćemo se autoputem. Obzirom na dosadašnja brojna neispunjena obećanja građani sve to slušaju skeptično, dok prevoznici iz Hrvatske nerado voze kroz BiH.

”Ovaj vikend sam bio u BiH, išao sam u Kiseljak, Sarajevo… i taj put od 200 km trajao je tri i po do četiri sata, i znači isti put kada bude gotova autocesta moći ćemo obaviti za sat i po do dva sata vremena. Ljudi kada ne moraju stvarno ići u BiH obilaze je i traže alternativne puteve. Naprimjer, trebamo u Dalmaciju ljudi idu starom cestom kroz Hrvatsku”, istakao je Stjepan Mandarić, dopredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.

Bitno je, ističu prevoznici, da troškovi cestarine budu primjereni jer u Hrvatskoj prevoznici ponekad izbjegavaju autoputeve upravo zbog cijene. U ovom trenutku u BiH izgrađeno je 127 kilometara, aktivno se gradi 61 kilometar autoputa. Nadležni najavljuju da će cijela trasa Koridora biti frekventna 2030. godine. Neki to smatraju nerealnim, a ekonomija svih proteklih godina trpi.

”Mislim da ovdje nema više radne snage, daleko od toga da ovdje ima političko-poslovnog ambijenta i bojim se da smo zakasnili i sa autoputevima. Gubici za državu… uzmite samo za primjer susjednu Srbiju gdje je stranih investija došlo… u milijardama se mjeri, nama susjedna država, a to je zbog toga što su uspjeli da riješe infrastrukturne blokade koje su imali”, primjetio je Jovo Cvijić iz Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta, te vlasnik kompanije Kombi-trans Ugljevik.

Bosni i Hercegovini je s druge strane blokirana brza izgradnja ceste koja bi drastično ubrzala prevoz ljudi i roba. Iz Autocesta poručuju da je finansijska konstrukcija zatvorena, ali da za izgradnju dijela puta od tunela Prenj do Mostara nedostaje 400 miliona KM. No, ta će sredstva osigurati Vlada FBiH, uvjerava direktor. Tunel Prenj kao najveći izazov čeka na iskopavanje. U međuvremenu iz Transportne zajednice poručuju da BiH treba iskoristiti svoj izniman geografski položaj, pa je izgradnja Koridora VC bitna i za druge projekte – kao što je istočnomediteranski transportni koridor.

”Ovo je prvi put da imako koridor koji ide od Austrije, povezuje se preko Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, naravno uključuje i Bosnu i Hercegovinu i onda ide do Grčke, Bugarske i pomorske veze na Kipar. Dakle, ovo je prvi put u fazi planiranja, integrisan čitav region u Evropskoj uniji”, rekao je Matej Zakonjšek, direktor Transportne zajednice.

Iako se ovakve nove mogućnosti otvaraju do sada je od postavljanja kamena temeljca za izgradnju Koridora VC izgrađeno samo 38% Koridora VC. Nakon 24 godine nije izgrađeno ni 50% od potrebnog.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad