Tri kandidata, tri vizije: Ko će biti novi reisul-ulema?

Funkcija reis-ul-uleme je jedinstvena: poglavar muslimana u Bosni i Hercegovini predstavlja muslimane u državi, izjašnjava se o političkim, moralnim i društvenim pitanjima te predstavlja garanciju nezavisnosti Islamske zajednice od pokušaja vanjskog uticaja u ovoj zemlji Zapadnog Balkana piše DW.

Aktuelni reis-ul-ulema, Husein Kavazović, nakon dva sedmogodišnja mandata ne može se ponovo kandidovati. Trojica kandidata će se 10. oktobra 2026. godine nadmetati za njegovog nasljednika: pored mostarskog muftije Salema ef. Dedovića, kandidati su sarajevski muftija Nedžad Grabus i rukovodilac Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice Mensur Malkić.

Malkić je svoj fokus usmjerio na vjersko i institucionalno jačanje Islamske zajednice, dok Dedović najavljuje da funkciju reisul-uleme shvata više politički i da bi se snažnije uključivao u društvene debate. Nedžad Grabus, kao dugogodišnji predstavnik muslimana i muftija u Sloveniji, ima najviše međunarodnog iskustva. On želi ojačati Islamsku zajednicu u vremenima globalizacije i sekularizacije.

„Nijedna druga islamska ličnost u Evropi nema poziciju kakvu ima reisul-ulema u Sarajevu“, kaže imam Benjamin Idriz iz Penzberga u Bavarskoj. „Zbog toga ovi izbori imaju poseban značaj i izvan Bosne i Hercegovine – kako za muslimane, tako i za nemuslimane u Evropi.“

„Ovi izbori su za nas važni jer smo s Islamskom zajednicom u Bosni istorijski, teološki i institucionalno usko povezani“, kaže Zenahir Mraković, predsjednik Upravnog odbora Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD). „Bošnjaci“ je naziv kojim se bosanski muslimani danas sami nazivaju. Sa oko stotinu džemata širom Njemačke, IGBD tamo spada među manje muslimanske organizacije.

IZ po crkvenom uzoru

Muslimani u Bosni i Hercegovini žive već stoljećima. Islam je u jugoistočnu Evropu stigao sa širenjem Osmanskog carstva. Organizacijska struktura Islamske zajednice uspostavljena je nakon što je Bosna na Berlinskom kongresu 1878. godine pripala Austro-Ugarskoj: novi vladari su, po uzoru na kršćanske crkve, islam službeno priznali kao vjersku zajednicu i 1892. godine uveli funkciju reis-ul-uleme.

Ovakav oblik muslimanskog samorganizovanja mogao bi poslužiti kao uzor muslimanima širom Evrope: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nezavisna je od države i sama se finansira putem donacija, članarina i zekata, odnosno posebnih davanja od strane vjernika. Ima svojevrsni parlament - Sabor, kao i Ustavni sud. On nadzire da li je djelovanje Zajednice u skladu s Ustavom zemlje. Upravni aparat, Rijaset, odgovoran je za praktičnu provedbu donesenih odluka.

Reis-ul-ulemu bira izborno tijelo koje čine predstavnici Sabora i Rijaseta, muftije i glavni imami, rukovodioci islamskih upravnih jedinica, direktori škola i islamskih fakulteta, kao i predstavnici dijaspore i ureda Islamske zajednice u inostranstvu. Žene su sa samo 13 od ukupno 398 članova izbornog tijela izrazito malo i nedovoljno zastupljene.

Suživot koji se podrazumijeva

Islamska zajednica u BiH preživjela je tokom proteklih 150 godina brojne političke sisteme i iznova se prilagođavala novim okolnostima. Nakon Osmanskog carstva uslijedile su Austro-Ugarska monarhija, Kraljevina Jugoslavija, a potom Titov sistem sa vladavinom Komunističke partije, zatim raspad Jugoslavije i rat u Bosni i Hercegovini, koji je okončan 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Danas je Bosna i Hercegovina sekularna država s demokratskim ustavnim uređenjem. Islamska zajednica se uvijek jasno distancirala od radikalnih tendencija. S hrišćanima i Jevrejima postoji suživot koji se podrazumijeva. To obilježava i život oko 400.000 muslimana bosanskog porijekla koji žive u Njemačkoj.

Autohtoni evropski muslimani

„U procesu institucionalizacije islama u Njemačkoj trebalo bi se više nego dosad oslanjati na iskustva Islamske zajednice Bošnjaka“, kaže Esnaf Bećić, bivši imam i naučni saradnik na Institutu za islamsku teologiju Univerziteta u Osnabrücku. „Jer mi smo autohtoni evropski muslimani i u nekim pitanjima imamo više zajedničkog s Nijemcima nego s muslimanima iz Afganistana, Irana ili Saudijske Arabije.“

Bosansko iskustvo organiziranja vjerskog života u demokratskom i pluralističkom društvu moglo bi biti korisno i u odnosima s drugim muslimanskim zajednicama, smatra i predsjednik Upravnog odbora IGBD-a Mraković. „Pri tome nije riječ o tome da drugima propisujemo kako treba živjeti svoj Islam, nego da ponudimo vlastito iskustvo: kako možemo sačuvati vlastiti vjerski identitet, a istovremeno biti potpuno ravnopravan dio evropskog, demokratskog društva.“

Učiniti evropski oblikovan islam vidljivijim

Važno je učiniti vidljivijom tu stvarnost evropski oblikovanog i življenog islama, „ne samo kada se govori o integraciji, migraciji ili sukobima“. IGBD to čini tako što džemate ohrabruje da aktivno zauzmu svoje mjesto u društvu, „ne samo kao mjesta molitve, nego i kao mjesta susreta – sa školama, udruženjima, crkvama i susjedstvom“.

Međutim, ovdje bi se moglo učiniti još više, smatra Bećić. „Bosanski muslimani trebaju još više uspostavljati kontakte s njemačkom politikom, medijima i javnošću, ali i s crkvama i jevrejskim zajednicama.“ Da bi to bilo održivije i dugoročnije, imame  Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD),  koji su školovani u Bosni,  trebalo bi još bolje pripremiti za njihov rad u Njemačkoj, jer je životna stvarnost u toj zemlji drugačija nego u Bosni. Novi reisul-ulema trebao bi ovu temu dodatno pokrenuti.

Za IGBD je također važno pitanje kako će se ubuduće urediti saradnja između džemata u Njemačkoj i Islamske zajednice u Bosni. „Za nas će biti važno koje će organizacijske i strateške prioritete postaviti novo rukovodstvo“, kaže Zenahir Mraković. „Naša zajednica u Njemačkoj snažno je porasla tokom proteklih decenija i danas ima vlastite džemate, imame, obrazovne programe i mladu generaciju koja je ovdje odrasla.“

Funkcija u izazovnim vremenima

Novi poglavar bosanskih muslimana preuzet će funkciju u teškim vremenima: državnost Bosne i Hercegovine je krhka, a strani akteri nastoje povećati svoj utiecaj. „Pokušaji uticaja ne dolaze samo iz Ankare ili Rijada, nego i iz Washingtona, Berlina ili Bruxellesa. I oni pkušavaju uticati na reis-ul-ulemu u skladu sa svojim interesima“, kaže teolog Esnaf Bećić.

Istovremeno, antimuslimanski rasizam i islamofobija u Evropi poprimili su razmjere koje su sve više zastrašujuće za muslimane. Desničarski populisti jačaju, a ekstremističke stranke dobijaju sve veću podršku. One žele muslimanima osporiti pravo na ravnopravno učešće u društvu. U takvoj situaciji postoji očekivanje da će se novi reisul-ulema, s punim demokratskim i istorijskim legitimitetom koji nosi njegova funkcija, snažnije uključiti u debate o islamu u Evropi.

To očekuje i imam Benjamin Idriz iz Penzberga. Reis-ul-ulema bi, smatra on, mogao bi uliti povjerenje ne samo Bošnjacima nego i svim muslimanima u Evropi, te većinskim društvima poslati poruku da je Islam sastavni dio Evrope i da Islam prihvata i usvaja vrijednosti poput vladavine prava, ravnopravnosti spolova i slobode izražavanja. „Reisul-ulema bi to u budućnosti trebao još snažnije naglašavati“, poručuje Idriz.