Više od milion ljudi posljednjih godina izgubilo je život zbog ranjivosti i izloženosti prirodnim opasnostima, pri čemu ugrožene grupe bilježe najveće gubitke, a milijarde su raseljene, ostale bez domova, povrijeđeni ili bili u situacijama u kojima im je potrebna hitna pomoć. Ogromne su i materijale štete, mjerene u pojedinim slučajevima i desetinama milijardi dolara.

Katastrofalni događaji koji su uzročili širom svijeta ljudske pogibije, nisu zaobišli ni Bosnu i Hercegovinu. Poplave u maju 2014. godine djelovale su kao snažan podsjetnik izloženosti i ranjivosti BiH na prirodne opasnosti, kako meteorološke tako i geološke. Ukupna šteta uzrokovana poplavama u 2014. godini iznosila je oko 1,7 milijardi dolara, prema procjeni potreba za oporavak od poplava u BiH. Kolika je šteta uzrokovana ovogodišnjim poplavama i klizištima, još je rano govoriti, ali gledajući da je nažalost više žrtava, nestalih kuća sa lica zemlje, oštećenih čitavih sela, uništene putne i željezničke infrastrukture, jasno je da je mnogo veća.

Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli, na Odsjeku Sigurnosti i pomoći, pokrenuli su Postdiplomski studij “Upravljanje rizicima od katastrofalnih događaja”, na kojem upravo edukuju inžinjerski kadar, koji će biti spreman da se nosi sa ovakvim izazovima.

Prof. dr. Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti na tom fakultetu, u razgovoru za N1, govori da se pri tome prevashodno radi na prevenciji da do ovakvih događaja ne dođe, ili ako se i dese da se štete kroz primjenjene mjere svedu na minimum.

“Treba postojati konkretan plan djelovanja u tim slučajevima, da se konkretno zna šta su čije nadležnosti, jer kod tih djelovanja nekad su i minute važne. Naravno, bitno je definisati koji su prioriteti pri djelovanju. Treba naglasiti da je ovo nužno, jer ni jedna osoba nije imuna na eventualne nesreće. Infektivne bolesti, činovi terorizma, socijalni nemiri ili finansijski krahovi pored prirodnih hazarda mogu dovesti do pogubnih posljedica za neku državu ili lokalne zajednice”, navodi profesor Karadžin.

Primjer: Pored gubitaka života koji su nenadoknadivi, statistika samo za 2011. godinu ukazuje da su privredne štete od prirodnih nepogoda u SAD-u premašile 55 milijardi dolara, gdje je bilo 14 događaja sa štetama koje su premašivale milijardu dolara za svaki od njih.

U tom svjetlu, profesor Karadžin ističe da je način smanjenja uticaja nesreća na države i zajednice, ulaganje u povećanje otpornosti zajednice na rizike. To podrazumijeva povećanje sposobnosti da se pripremi i planira, da se absorbuju, da se oporavi od, i uspješno adaptira na negativne događaje.

“To znači bolje predviđanje nesreća i bolje planiranje načina kako da se smanje gubici uslijed nesreća. Alternativa ovom je da se ništa ne radi, da se zadrži status ‘quo’, pri čemu pristup nesrećama ostaje isti, i onda nas čeka budućnost u kojoj će se iz niza razloga dešavati nesreće koje će biti vrlo skupe u smislu ozlijeda, gubitaka života, domova i poslova, itd”, naglašava profesor okolinske sigurnosti.

Još jednom se pokazalo da Bosna i Hercegovina nije imuna na rizike od katastrofa, te da bi država morala raditi na prevenciji. Potencijal postoji, smatra naš sugovornik, ali mora postojati sprega između organa vlasti, akademske i naučne zajednice.

Kao i uvijek, fali sistemski pristup rješavanju stvari, tj, da radi na prevenciji, a ne na reakciji, nakon što se nešto već desi.

U znak priznanja naporima zemalja i zajednica posvećenim spriječavanju i smanjenju rizika od katastrofa, širom svijeta svakog 13. oktobra obilježava se Svjetski dan smanjenja rizika od katastrofa (IDDR).