Dug je put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Ključno je pitanje hoće li BiH dobiti otvaranje pregovora. Prošle godine kada smo dobili uslovni status kandidata, rečeno nam je, kao i više puta do sada: "ispunite uslove iz 14 prioriteta." Ako pogledamo urađeno, nismo se pomjerili ni milimetra.

U Evropskoj uniji BiH ima prijatelje. Neki su malo veći, neki manje prijatelji, ali svi skupa glasni da se uslovi trebaju ispuniti. No, dobar dio zemalja poručuju kako zaslužujemo da krenemo sa pregovorima. Pa tako Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi poručuje da je prije svega fer reći da su vidjeli, nakon što je dat kandidatski status prošle godine, velike pozitivne pomake u BiH.

“Što znači da smo vidjeli jako brzu uspostavu institucija nakon izbora, vidjeli smo da je budžet usvojen na svim nivoima vlasti, u oba entiteta i na državnom nivou. Također smo vidjeli da se s reformom ide naprijed. Ovo je uveliko prepoznato u zaključcima Vijeća za opšte poslove”, kaže Varhelyi.

Oni koji podržavaju da BiH treba da dobije otvaranje pregovora sa EU porede nas sa Ukrajinom i Moldavijom, koje prema njihovom mišljenju, nemaju veća prava na to od BiH.

“Samo da kažem da smo na primjeru Bosne i Hercegovine vidjeli koliko je važno dobiti pozitivne signale. Tek godinu dana nakon što je ova zemlja dobila status kandidata, ova odluka je donijela političku stabilnost Bosni i Hercegovini i omogućila joj da krene naprijed u određenim reformama i posvećeni su njihovom daljnjem ostvarivanju”, kaže Andreja Metelko Zgombić, državna sekretarka ministarstva vanjskih poslova Hrvatske.

“Kada govorimo o procesu pristupanja, onda moramo vidjeti da postoje različiti standardi kada govorimo o Ukrajini i Moldaviji, BiH. Želimo vidjeti da su na istom brodu. Ako postoji politička i strateška odluka da se otpočnu pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom, onda bismo također trebali otpočeti pregovore s BiH”, dodaje Karoline Edstadler, austrijska ministrica za Evropu.

Godinu dana je prošlo od kada je BiH od EU dobila uslovni kandidatski status i tada su rekli: imate godinu dana da ispunite te uslove. Da li će BiH otpočeti pregovore, zavisi prije svega od zemalja koje se protive tome. A one su najglasnije u tome da se uslovi ispune.

Još 2019. Evropska unija je definisala 14 prioriteta koje naša zemlja mora da ispuni kako bi krenula u proces pridruživanja EU. Sadržani u 4 oblasti, Demokratija i funkcionisanje institucija, vladavinu prava, osnovna prava i reforma javne uprave. Potom su nam ih poslali, a mi od te 4 oblasti, nismo završili ni jednu, bolje rečeno ispunili smo jedan uslov iz osnovnih prava i 2 djelimično iz Demokratije i funkcionisanja institucija

“Vi imate situaciju kada sve institucije EU traže pozitivne stvari i priče iz BiH, unatoč tome što radi gospodin Dodik i sve one pregovore sa secesijom itd. Promjene su male, koraci koji se prave su mali. Sada bi ova vlast trebala da bude malo odlučnija, jača u tim promjenama”, kaže Klemen Grošelj, poslanik u Evropskom parklamentu iz Slovenije.

Iz BiH dvojako razmišljaju o odluci u Evrospkoj uniji do petka. Dok jedni misle kako EU stalno dodaje neke uslove i otežava nam posao, drugi su stava kako sadašnja vlast nije učinila ništa u reformskom procesu i da Savjet ministara ne donosi Zakone koji su dio uslova za početak pregovora sa EU.

“Logično je da je jedan dio članica skeptičan. i da kažu: “čekajte malo. Dokle mi više da dajemo BiH tek tako da prelaze te stepenice, korak po korak, da budu na pragu ulaska u EU, a oni ništa konkretno ne rade.” Logično je da postoji jedna vrsta bojzni i kočnica koje dolaze od određenih članica”, kaže Branislav Borenović, član Zajedničke komisija za Evropske integracije u Parlamentu BiH i predsjednik PDP-a.

“Mislim da smo na jednom ozbiljno raskršu, na način da neki Eu doživljavaju u pink boji. A da pri tome moramo biti dovoljno i bazično orjentisani na politike koje treba da donosimo u zemlji. Nekada neko ode u VBrisel i dođe pun elana sa nekim knovim koferom političkih zahvata kada je u pitanju BiH, što je neprihvatljivo. Cijenim da trebamo pregovarati sa Evropskom delegacijom, naravno implementirati naše spoljnopolitičke definisane ciljeve, a to ječlanstvo u EU. Ali sigurno usmjeriti energiju da se ovdje političari osamostale”, dodaje Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i član SNSD-a.

U Evropskoj uniji se timski igra, poručuju iz Brisela. Nema samostalnih odluka, već se sve dogovara kompromisom i po pravilima koja oni diktiraju. To se poručuje iz Brisela, već godinama. Institucije u BiH su dužne da poštuju ta pravila, da prilagode svoju legislativu evropskoj i da čuvaj svoje državne institucije.