Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka UNSA, u analizi drugog kruga predsjedničkih izbora u Turskoj ocijenio je kako opozicioni kandidat Kemal Kilicdaroglu "nije ponudio programsko načelo koje bi moglo uvjeriti građane" da većinski glasaju za njega. Kao osnovni problem opozicije naveo je što nije ponudila ništa novo, "ona je samo bila protiv Erdogana". Turčalo je kazao kako ne očekuje veliki zaokret u politici Recepa Tayyipa Erdogana. Kazao je kako se nada da će odnosi Turske i Bosne i Hercegovine biti manje personalizovani, a više institucionalizovani. "Naš odnos sa Turskom je specifičan jer u njemu ima više emocije nego racija, a najkvalitetniji odnos je onaj u kojem racio prevladava", zaključio je profesor.

Da li su ovo historijski izbori u Turskoj?

Ne slažem se sa tom konstatacijom. Ovi izbori su tako nazvani od pojednih medija jer su postojala nerealna očekivanja da će Ergodan izgubiti izbore (u prvom krugu), previše je tu bilo emotivno-negativnog naboja prema kandidatu AK Partije nego što suštinski možemo govoriti o historijskom značaju. Vidjeli smo na istraživanju javnog mijenja i anketama da se nije racionalno sagledavalo, nego se favorizovao jedan kandidat i davao mu se osjećaj da može pobijediti. Rezultati izbori su vjerodostojno oslikali ono što su građani htjeli, a opozicioni kandidat nije ponudio programsko načelo koje bi moglo uvjeriti građane.

S jedne strane imate predsjednika koji je jako dugo na vodećim pozicijama, koji klizi kao nekoj vrsti autoritarnih tendencija, a sa druge strane očekujete nešto novo i onda dobijete kandidata koji to nije, ni u biološkom ni u političkom smislu. To je osnovni problem opozicije što nije ponudila ništa novo, ona je samo bila protiv Erdogana. Očigledno da opozicija nije mogla iskoristiti momentum, koji je imala tokom lokalnih izbora, kada je u skoro svim većim turskim gradovima odnijela pobjedu.

Kakva će izlaznost biti sutra u drugom krugu?

Pretpostavljam da će biti manja jer bi moglo doći do demotivacije opozicionih glasača.

Da li je moguć zaokret u Erdoganovoj politici nakon 20-godišnje vlasti?

Ne očekujem promjenu u njegovoj politici, ali isto tako ne očekujem da ide dalje u neki autoritarizam. Smatram da će se okrenuti formiranju nekih novih saveza, uspostave trećeg bloka gdje on vidi tzv. turkofone zemlje. Mislim da će to biti njegova ideja da Tursku pozicionira kao globalnog igrača. Na specifičan način obnova neke vrste, pod znacima navoda, imperijalne geopolitike Turske. Uvijek kada govorim o Erdoganovom slučaju govorim o autoritarnim tendencijama, a ne o autoritarizmu bez obzir što imamo neoprostive slučajeve zatvaranja novinara zbog vrijeđanja predsjednika itd., ali kada vidimo da imamo tako jaku opoziciju onda ne možemo govoriti o autoritativnoj vladavini. Ima država u Evropskoj uniji i regiji gdje je opozicija uništena i obesmišljena pa ne koristimo termin autoritarizam.

Rekli ste “turska imperijalna geopolitika”. S kim bi Turska pravila tu geopolitiku?

Erdogan želi praviti jednu nezavisnu geopolitičku poziciju Turske, ona je dovoljna sposobna da može imati multivektorsku politiku u smislu održavanja odnosa i sa Zapadom i sa Istokom, odnosno Kinom i Rusijom. Turska ima dovoljno uticaja u turkofonim zemljama da može kreirati novu alijansu i to je jedna od putanja kojim bi Erdoagn mogao krenuti.

Refleksija turskih izbora na BiH?

Balkan će ostati u fokusu bez obzira ko pobjedi na izborima u Turskoj. To možete vidjeti i po ponašanju istanbulskog gradonačelnika (visoki fukcioner opozicije) koji je često bio u Sarajevu. To je vrsta poruke da je njegova partija naklonjena Zapadnom Balkanu i BiH. Treba se promijeniti, kada govorimo iz bh. perspektive, da ti odnosi ne budu personalizovani nego institucionalizovani. Naš odnos sa Turskom je specifičan jer u njemu ima više emocije nego racija, a najkvalitetniji odnos je onaj u kojem racio prevladava.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad