Na današnji dan vraćen je Mostarcima, hercegovcima i ostatku svijeta. Kroz historiju nazivan “Novi”, “Sultan-Sulejmanov2, “Veliki, a na kraju postao i ostao poznat u svijetu kao Stari most u Mostaru. Djelu osmanskog Mimara Hajrudina, učeniku čuvenog Mimara Sinana, na ovaj dan posebnu pažnju su posvetili i turski mediji.

Graciozno stojeći iznad rijeke Neretve u južnoj Bosni i Hercegovini, Mostarski most, koji se često naziva i “oosmanskom ogrlicom’, simbol je otpornosti već 20 godina od njegove rekonstrukcije. Osmanski istraživač Evlija Čečebija opisao ga je kao “jedinstven”, ovaj historijski most uništen je tokom rata 1993., ali je ponovno oživljen 2004., pod vodstvom Turske, piše turski medij na engleskom jeziku Turkiye Today.

Uz set fotografija koje krase tekst, podsjećaju da je ovu imopozantnu građevinu, koju godišnje posjeti hiljade turista iz cijelog svijeta, projektirao Mimar Hajrudin, učenik poznatog osmanskog arhitekte Mimara Sinana, Mostarski most je izvorno izgrađen 1566. godine. Srušile su ga jedinice Hrvatskog vijeća obrane tokom rata u BiH 9. novembra 1993. godine.

Rekonstrukcija mosta započela je 1997. godine uz podršku Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA), UNESCO-a, Centra za istraživanje islamske historije, umjetnosti i kulture i Svjetske banke.

“Izvorno kamenje iz korita su izvukli ronioci mađarske vojske, a most je 23. jula 2004. ponovno otvorio princ Charles od Ujedinjenog Kraljevstva, uz prisustvo brojnih visokih predstavnika iz raznih zemalja”, tekst podsjeća na ulogu velikog broja nacija u obnovi Starog mosta.

Na današnji dan je vraćen svijetu: “Ovo bi trebao biti simbol svega što je dobro u Bosni i Hercegovini i regiji”

Simbol mira i kulturne raznolikosti

Most je prepoznat kao simbol tolerancije i kulturne raznolikosti u Bosni i Hercegovini. Stoljećima je korišten kao platforma za skokove u hladnu Neretvu i kao dokaz hrabrosti mladih ljudi u Mostaru.

Mostarski most je 2005. godine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine, čime je učvršćen njegov status historijskog spomenika i simbola mira i suživota u Bosni i Hercegovini.

Safet Oručević, direktor mostarskog Centra za mir i multietničku suradnju, bio je gradonačelnik u vrijeme rušenja mosta. Oručević je istaknuo brojne izazove s kojima se susreo tokom procesa obnove, istaknuvši kako su zajednički napori svih etničkih grupa pomogli ponovnom uspostavljanju mira.

“Turska je bila prva država koja je donirala milion dolara za obnovu mosta, a ubrzo su to slijedili i drugi donatori”, rekao je Oručević, ističući značajnu podršku tadašnjeg turskog predsjednika Suleymana Demirela.

Mostar (dron.ba)

Dron.ba

Ekonomski preporod Mostara

Obnova mosta značajno je doprinijela ekonomskom razvoju Mostara. Turizam je cvjetao oko mosta, a Oručević je izjavio: “Dvadeset godina nakon njegove obnove, o tome da je on ‘hrvatska kulturna baština’ ne vrijedi se ni baviti”.

Mostar se danas može pohvaliti s najmanje 20 hotela i stotinama pansiona i apartmana.

Rekonstrukcija mosta donijela je ekonomsku vitalnost gradu, usporedivu s oživljavanjem Hirošime.

Oručević je istaknuo kako je cilj rušenja mosta bio demoraliziranje stanovništva.

“Oni su htjeli uništiti bit Mostara i mislili su da su završili svoj zadatak etničkog čišćenja. No, odbranili smo se, a ovo je historijska odbrana”, istaknuo je.

Mostarski most već 20 godina predstavlja simbol mira, tolerancije i preporoda.