I dok preživjele žrtve genocida čekaju na moralnu satisfakciju i pitaju kada će Tužilaštvo Bosne i Hercegovine konačno nekog procesuirati zbog negiranja genocida, iz državnog Tužilaštva navode niz problema s kojima se suočavaju kada je riječ o ovim predmetima. Ipak, postavlja se pitanje koliko su ti problemi relevantni da i nakon skoro tri godine postojanja zakona o zabrani negiranja genocida nijedna optužnica nije podignuta?
Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida utvrđen pravosnažnom preusdom kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Tako glase izmjene Krivičnog zakona, koje je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo prije skoro tri godine. Međutim negiranjima i dalje svjedočimo.
“Mi ne želimo da živimo sa narodom koji srpskom narodu pokušava da stavi tako sramnu etiketu koju uopšte ne zaslužuje. Prvo genocid se uopšte nije desio, da se desio ne bi forsirali tu stalnu priču iznova. Pričaju o Srebrenici u kojoj još nije dokazano da je više od četiri hiljade stradalih, a niko ne pominje tri i pol hiljade Srba”, riječi su predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
A u evidenciji Tužilaštva BiH stoji oko stotinu predmeta koji se odnose na ovo krivično djelo. U nekim predmetima, kažu, istraga je obustavljena, dok su neki u fazi istrage ili prijave. Nakon ponovnih negiranja, iz srebreničkih udruženja uputili su Tužilaštvu i pismo, te očekuju neke pomake.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, smatra da Tužilaštvo mora reagirati, pronaći sve te izjave i postupiti u skladu sa Zakonom.
“Ne može se tražiti izgovor, ne može se izbjeći odgovornost i tužioca u ovim predmetima, jer očito da se maksimalno koristi ta neozbiljnost, odnosno neprofesionalnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini”, dodaje.
Kaže kako je visoki predstavnik u BiH obećanje ispunio i da su njemački tužioci svoja iskustva podijelili sa bosanskohercegovačkim. Ali i dalje u Tužilaštvu stoji niz prijava, a broj optužnica je već treću godinu nula. Pravnici smatraju da je možda i samo propisivanje krivičnog djela trebalo biti preciznije. Sumnja se i na pritiske na pravosudne institucije.
“Tada je trebalo precizno odrediti tačan opis bića krivičnog djela ko su subjekti, toga krivičnog djela i u kojim slučajevima Tužialštvo može podići optužnice i u kojim slučajevima Sud može donositi konačne odluke. Ipak je suštinski problem da naše pravosuđe uključujući i Tužilaštvo nisu nezavisni kako bi to trebalo da budu u jednom demokratskom društvu”, poručuje Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo.
Prijave najčešće podnose građani
Historičar Osman Sušić smatra da se Tužilaštvo očito nalazi pod velikim političkim pritiscima i ne radi ništa po pitanju podizanja optužnice za negiranje zločina genocida.
Iz OHR-a komentara na učestalo negiranje genocida visokih zvaničnika i njihovo neprocesuiranje još nema, ali iz Tužilaštva kažu da je od nametanja ovih Izmjena negiranje genocida u javnom diskursu smanjeno, a da problem u njihovom radu predstavljaju prijave bez svih potrebnih dokaza i iskaza svjedoka.
“Poseban problem u radu tužilaca predstavlja činjenica da prijave nisu zaprimljene od strane nadležnih policijskih agencija za provođenje zakona, koje imaju potrebna znanja da u radnjama prijavljenih prepoznaju elemente krivičnog djela i da za te radnje prikupe dokaze koji to potkrepljuju. Na ovom mjestu ne želimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne može raditi samo zato što je podnesena od strane građana ili drugih organizacija, podvlačimo samo činjenicu da policijske i sigurnosne agencije imaju više profesionalnog znanja o navedenoj tematici”, ističe Adisa Karčić, stručna saradnica za odnose s javnošću Tužilaštva BiH.
Dok se građani pitaju zašto Tužilaštvo BiH još nije otišlo dalje od istrage, toj instituciji je izgleda ključni problem taj što prijave i dostavljaju građani, mnogi putem maila i anonimno. Dodaju i da mnogi nakon prijave nisu spremni na dalju saradnju. Međutim, zar su saradnja i više dokaza potrebni kad otvorenom i javnom negiranju i relativizaciji broja žrtava svjedočimo svakodnevno u javnom prostoru?
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare