Tuzla i tuzlanski basen imaju veliki geološki potencijal, ali nemaju dovoljno istraživanja, rečeno je na Međunarodnoj konferenciji „Neogen centralne i sjeveroistočne Evrope“ održanoj ovih dana u Tuzli, a koju organizuje Rudarsko geološko građevinski fakultet Tuzla. Poseban akcenat je stavljen na prenamjenu iskorištenih geoloških lokacija. Ali i za to trebaju istraživanja.

Geološka povijest

Tuzla ima specifičnu geološku povijest, a dokaz tome su nalazišta uglja, soli, kvarca, geotermalni potencijali, itd. Poslije ekslopatacije, lokacije se mogu prenamijeniti.

“Mi to imamo ali u tragovima ako uzmemo u obzir potencijal Sprečanskog rasjeda, Terma 1, Terma 2, itd. Imamo neiskorištenu bušotinu u Slavinovićima koja ima ljekovitu vodu. Područje Kicelja, Majevice je isto bogato“, istaknuo je Kemal Gutić, dekan RGGF-a Tuzla.

Primjera prenamjene su slana Panonska jezera, ali još su brojni neiskorišteni potencijali koje je ostavilo Panonsko more.

“Ovdje je ostalo toliko toga da se može puno iskoristiti. Jedna od najboljih ideja je bila iskorištavanje soli za kupanje. Tu postoji mogućnost da se naprave i kulturni muzeji, a i za indfustrijki dio postoji mnogo toga što u suštini ja ne znam”, rekao je Stjepan Ćorić, Geološki zavod Austrije.

Ali za sve trebaju istraživanja i investiranja. Stručnjaci tvrde da su ranija geološka istraživanja bila sveobuhvatnija kada je u pitanju bušenje, ispitivanje, uzimanje uzoraka, tretiranje i klasificiranje mineralnih sirovina.

“Mi želimo potaknuti vlasti i organe da potaknu ta istraživanja, ali da nam se ne desi da imamo komisiju i korice i ništa od strategije. To sam čuo neki dan u Sarajevu da sedam godina nisu ništa uradili, a upravo se tiče mineralnih sirovina”, naveo je Kemal Gutić, dekan RGGF-a Tuzla.

Rejhana Dervišević, voditeljica Odsjeka za geologiju RGGF-a Tuzla mišljenja je da istraživanja nisu dostatna.

“Moje mišljenje je da istraživanja nisu adekvatno prepoznata kao nužda u ovoj zemlji. Bez istraživanja, nema naučnih rezultata. Sve je aproksimaija dok vi nemate određena sredstva da planirate istražne radove, bušotine, kartiranje, sve analize”, rekla je Dervišević.

Pristup države

Tuzlanski kanton ima puno eksploatisanih i ostavljenih površina ali ima li planova da se one istraže i iskoriste?

“Zbog tih velikih neupotrebljivih površina, spojem iskustva naših i inostranih partnera, pokušat ćemo naći najbolje moguće rješenje. Tako da mi iskoristimo kvalifikovanu i radnu snagu i znanje da nađemo najbolju primjenu na terenu te iskoristimo te površine”, kazao je Edin Duraković, ministar privrede TK.

Dervišević je kazala i da ono šta nam treba je razmjena rezultat naučnih istraživanja.

“Ima jako puno stručnjaka koji se bave ovim disciplinama, geološkim istraživanjima. No, treba jedan sveobuhvatan i ozbiljan pristup države geološkim istraživanjima. Ono što kažem studentima i što mi geolozi kažemo: Mineralne sirovine su nacionalno blago”, istaknula je.

A to blago treba prezentirati kroz konferencijski turizam te baštiniti evropsku kulturu geološkog nasljeđa. Evropske institucije nude podršku, ali ostaje otvoreno pitanje rade li to domaće.