Loše ceste , uz nepažnju vozača, nerijetko su uzrok nesrećama. Kanton u kojem su godinama unazad veliki problem loše sobraćajnice je tuzlanski. Od sinoć su poginule dvije osobe. Osim toga, loše ceste ne idu u prilog ni razvoju privrede. Saobraćajna deblokada je goruća tema u ovom kantonu.
U Tuzlanskom kantonu saobraćajnice su izgrađene prije više od 60 godina. Kapaciteti postojećih puteva veliki su problem za privrednike jer je spor protok robe i putnika. Stanje je neodrživo i potrebne su hitne promjene.
“Mišljene nas iz Udruženja poslodavaca je da se postojeći magistralni pravci trebaju proširiti uvođenjem trećih traka, modernizacijom, presvlačenjem postojećih asfaltnih površina koje su propale, rješavanjem raskrsnica, a to bi za posljedicu imalo veću propusnu moć samih saobraćajnica”, kaže Faruk Širbegović iz kompanije “Širvbegović” Gračanica.
Dugoročna rješenja su moderne autoceste kojih Tuzlanski kanton nema niti jedan metar, a godišnje troši 200.000 tona nafte u saobraćaju što je 20 posto ukupne potrošnje u cijeloj Bosni i Hercegovini.
“Kada uzmemo da su odatle velika izdvajanja kroz akcize i za održavanje, za rekonstrukciju puteva, vidjet će se koliko privreda TK izdvaja za same puteve i to pokazuje da na potrebe za izgradnju puteva u Tuzlanskom kantonu treba odgovoriti”, ističe Nedret Kikanović iz Kantonalne privredna komora u Tuzli.
Preko ovog kantona godišnje se preveze i blizu 3,8 miliona tona tereta putem željezničkog saobraćaja. Putničkog saobraćaja uopšte nema kao ni elektrificiranih pruga.
“Značajna poboljšanja možemo očekivati kada izvršimo elektifikaciju mreže Brčko – Banovići, Žvinice – Zvornik i Tuzla – Doboj”, ističe Vahid Đozo iz Željeznica FBiH.
To bi moglo biti u narednih pet godina, ako bude sredstava. Strukture vlasti su smjenjivale na svim nivoima, a putevi i pruge ostali isti. Vrijeme je da se tome stane u kraj, poručuju iz ovog kantona.
“Ova sredina nije za posljednjih 30 godina izrodila političku elitu koja bi u prvi plan stavila te interese, to treba otvoreno kazati. Ja se nadam da dolaze neki novi vjetrovi i da ćemo zajedički, pa i kroz ovaj događaj, dati doprinos tome”, kaže gradonačelnik Lukavca Edin Delić.
Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić ističe kako svaki parcijalni, pojedinačni ili pristup manje grupe u smislu inicijative da se neka manja dionica magistralnog ili bilo kakvog puta sanira ili uradi, nije dobar pristup.
“Mi ovdje govorimo o ozibljnim investicijama, ozbiljnim projektima i o jednoj borbi da TK ne ostane izolovana”, dodaje.
A projekata ima, uglavnom na papiru. Iz Cesta FBiH tvrde da rade punom parom, samo se to ne vidi.
“Trenutno smo najviše skoncentrisani na Šićki Brod – Đurđevik koji je skoro 17 kilometara. Podijeljen je u tri LOTA. Na srednjem LOTU u Živinicama smo faktički završili eksproprijaciju. Samo taj LOT ima vrijednost oko 50 miliona KM”, kaže Fata Terzić iz Cesta FBiH.
Saobraćajna deblokada TK tema je koje je veoma bitna za sektor saobraćaaja i komunikacija.
“Jedna od najvećih misterija bh. politike poslije rata je kako je Tuzla, umjesto da bude regionalni logistički centar, ostala potpuno izolovana i putno i željeznički. Zašto je sve sporo? Infrastrukturni projekti se pripremaju na način da se godinama pripremaju, a odna kreću. Znači, ako ja to danas pokrenem, neko ga drugi mora sagraditi”, smatra Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
A kad će neko končano sagraditi nešto u ovom kantonu, još je neizvjesno. Višegodišnja priča o izgradnji autoceste Tuzla – Brčko – Orašje nije još dobila vidljive rezultate. U Tuzlanski kanton teško je ući, teško i izaći, ali nije teško naplatiti poreze od građana ovog kantona.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!