Skupština Tuzlanskog kantona usvojila je nacrt Zakona o javnim priredbama i nacrt Zakona o mirnom okupljanju. Sve po direktivama Evropske unije. Dosadašnji zakon obuhvatao je i komercijalna i nekomercijalna okupljanja, a po standarima EU moraju biti razdvojena. Ako se zakoni usvoje u konačnici, građani će se moći slobodnije okupljati na javnim mjestima. Međutim, želi li vlast zaista ove zakone?

Vlada i Skupština TK su 2015. godine donijele novi Zakon o javnom okupljanju. Po tom zakonu, nemoguće je bilo organizovati proteste ispred, naprimjer, zgrade vlade, općine, tužilaštva, MUP-a. Takav zakon je Delegacija EU prilikom posjete ovom kantonu kritikovala i tražila da se izmijeni i to se radi uz pomoć međunarodnih organizacija.

“Ja sam u potpunosti ‘za’ jer je to jedna od 14 prioriteta Evropske unije, a cilj svih građana BiH mora biti EU. Ne vidim ništa sporno u zakonu. Mirno okupljanje olakšat će određene procedure kada se ljudi žele okupiti i iskazati svoje zadovoljstvo, odnosno, nezadovoljstvo”, istakla je Amra Nadarević Vodenčarević, zastupnica Naše stranke.

Umjesto dosadašnjh sedam dana unaprijed, policiji će se okupanje moći prijaviti pet dana ranije i to na lakši način.

“Neće biti više potrebna prijava koja za sobom vuče niz dokumentacije koja stvara i administrativne i finasijske poteškoće i često odvraća ljude od javnog okupljanja. To će u narednom biti obavijest koja će se policijskoj stanici dostavljati putem pošte, faksa, email, a čak je propisan izuzetak kada će to moći biti i putem telefonskog poziva”, pojasnio je Denis Fejzić, načelnik ureda direktora Uprave policije MUP-a TK.

Za komercijalna okupljanja, odnosno, javne priredbe, nema nekih posebnih novina dok će izmjene biti za nekomercijalna okupljanja, odnosno u Zakonu o mirnim okupljanjima. Na to ne gledaju svi zastupnici blagonaklono, pa ni neki koji čine parlamentarnu većinu.

“Ovo uvođenje organiziranog, spontanog i onda kontra okupljanje. To je suštinski problem. Organizirano okupljanje podrazumijeva prijavu policiji, spontano, ne podrazumijeva. Koji instrument će nam dati ocjenu šta je spontano, a šta nije? I to u vremenu društvenih mreža i različitih zatvorenih grupa”, dodao je Muamer Zukić, zastupnik SDA.

“Odredbe sadrže kada se to okupljanje može zabraniti u startu ili prekinuti ukoliko je započeto. Prije svega se mora misliti na nacionalnu sigurnost, javnu sigurnost, imovinu ljudi. Nije to baš zakon koji uvodi anarhiju već postoje određena pravila i ograničenja. Ovaj zakon, ni na koji način, ne umanjuje ovlaštenja ni obaveze policijskih službenika”, naglasio je Fejzić.

S obzirom na stanje sigurnosti u Tuzlanskom kantonu, date su i neke druge sugestije.

“A u vezi s nošenjem vatrenog oružja i nekih predmeta koji mogu nanijeti povrede. Da se tu povede više računa. I u smislu kazni, da se kazne drastično povećaju za sve učesnike koji krše ta pravila”, rekao je Vahidin Smajlović, zastupnik SDP-a.

Za približavanje EU nije problem promijeniti zakon, ali to trebaju uraditi i ostali kantoni, poručeno je danas.

“Čitav jedan korpus kantona kojima vlada HDZ, toga nema. Niti će se ikada ti zakoni primijeniti. To je postavljeno na takav način da tri kantona, Tuzlanski kantona, Sarajevski kanton i Zeničko-dobojski kanton, postaju trening centar za donošenje i provođenje tih odluka”, mišljenja je Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK.

Kada će se konačno odluka donijeti o ova dva zakona, znat će se nakon tromjesečne javne rasprave. Ono što je za ovaj kanton sigurno je to da niko ne želi proteste pod prozorom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad