Od sutra novi diplomatski val u Bosni i Hercegovini. U posjetu stižu ministri vanjskih poslova Austrije i Italije, a samo dan nakon i ministrica vanjskih poslova Njemačke. Ključna tema je evropski put Bosne i Hercegovine, te nivo ispunjenih reformi pred martovsku sjednicu Vijeća Evrope. Hoće li Bosna i Hercegovina otvoriti pregovore s Unijom zavisti će i od bh. vlasti. Za sutra je zakazana i sjednica Vijeća ministara, a mnogi izražavaju nadu kako će jedna od tačaka dnevnog reda biti i reformski zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Crvenim tepihom prohodat će sutra austrijski ministar vanjskih poslova Alexandar Schallenberg i njegov italijanski kolega, Antonio Tajani. Prvi susret će imati s bh. ministrom vanjskih poslova. Ovaj dvojac u Bosni i Hercegovini bio je u martu prošle godine. Na zajedničkoj konferenciji, Schallenberg i Tajani tada su izrazili nadu da 2023. bude godina napretka, te pozvali bh. vlasti da rade na reformama. Godinu dana ranije, tačnije u martu 2022. važne poruke iz Sarajeva uputila je i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Bearbock, izjavivši kako “Bosna i Hercegovina pripada Evropi”. Bearbock je ponovo ovdje već u utorak.

“Njemačka kao jedan od najvažnijih aktera unutar EU i kao jedan tvrdi zagovarač administrativnog usvajanja propisa koje moramo implementirati je bila skeptik prema procesima u BIH, uspjeli smo čini mi se i njih smekšati i objasniti da bez obzira što nismo ispunili baš svaki detalj 14 prioriteta, pa ni ovih osam, smo jako, jako puno ipak uspjeli, očekujemo neku vrstu geopolitičkog uticaja na tu odluku, ne samo ovog birokratskog. Zato je taj njen dolazak u ovom trenutku jako važan”, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Posjete evropskih diplomata na najvišem nivou, dešavaju se samo par sedmice pred odlučujuću sjednicu Evropskog vijeća. Diplomatske aktivnosti u Antaliji imao je i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik. Lavrov, Orban, ali i Slovaci.

“Mi smo ovdje razgovarali prvenstveno o toj temi da Slovačka, odnosno ministar Vijeću koje će se održati 21. podrži status BiH za pregovaranje i da se odredi datum o tome, mi vjerujemo da to će pomoći u razjašnjavanju situacije vezano za OHR, za strane sudije, mi znamo da je evropski put nesumnjivo nespojiv sa pogotovo nelegalnim Schmidtom“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS.

No, da li će evropske diplomate biti zadovoljne do sada učinjenim. Još niz važnih koraka na putu ka otvaranju pregovora, ostalo je neriješeno. Lideri stranaka vladajuće koalicije, nakon posljednjih neuspjelih pregovora u Mostaru, i dalje izražavaju nadu.

“Pokušavamo još uvijek naći dovoljno razuma da vjerujemo da te zakone osim potrebe da otvorimo vrata našoj kredibilnosti kada je u pitanju EU, da dobijemo pozitivan odgovor i unutar sebe da ne narušimo one osnove funkcioniranja BiH”, istaknuo je Dragan Čović, predsjednik HDZ.

Tokom jučerašnje posjete Banjaluci, hrvatski premijer Andrej Plenković, pozdravio je napore državnih institucija nakon usvajanja Zakona o sprječavanju pranja novca, plana ekonomskih reformi, otvaranja pregovora s Frontexom. Ostalo je neriješeno ključno pitanje, smatra, Izbornog zakona.

“Prijedlog koji je bio predstavljen čini mi se na sastanku čelnika u Laktašima je korak u tom smjeru, razgovori se nastavljaju i mi se nadamo da će u jednom trenutku doći do konsenzusa. Što se tiče evropskog puta, mi smo na Evropskom vijeću u prosincu uspjeli do sada izboriti najbolje zaključke za BiH, sad smo doslovno kako sam rekao tada, u nogometnom žargonu, ispred gola, i trebamo sada zabiti taj penal”, kazao je Andrej Plenković, premijer RH.

Iz Delegacije EU također su pozdravili usvajanje ekonomskog programa reformi na Vijeću ministara. Ipak napominju kako neki od najbitnijih reformskih zakona, o sukobu interesa i o sudovima, još nisu finalizirani, što je najbitniji korak uoči sjednice Evropskog vijeća krajem ovog mjeseca.