"Erozija, sječa šume i tanka atmosfera traže da ljudi poduzmu hitne mjere kako bi sačuvali život"- jedan je od motiva jedne od knjiga akademika Munira Jahića. Mjesec nakon katastrofe u Jablanici, Konjicu i Fojnici, on je za N1 govorio o mogućim tragedijama koje prijete: Od naselja uz Trebević, do Trgovske gore, gdje bi se nuklearne materije ukoliko se zaista budu skladištile gdje se to planira - mogle lako strovaliti u bh. rijeke u slučaju prirodne nesreće.
Sa više od 20 ljudskih žrtava i i dalje nesagledivom materijalnom štetom – priroda nam je uzvratila udarce. Uz klimatske promjene, nesreća kakva je BiH zadesila u oktobru mogla bi postati sve češća pojava. Zato moramo reagovati preventivno.
“Sve što se dešava u prostoru i što se planira da se dešava, u svim državama svijeta, mora se precizirati kroz osnovne dokumente. To su prostorni planovi koji moraju imati i ono što treba da se sanira i ono što treba da se gradi i ono što treba da se ruši. U ovim sada objektima u kojima neki žele ostati, a neki da se nikad ne vrate, treba jako pažljivo sagledati i dati procjenu mogućnosti šta se dalje na tom prostoru može dešavati”, upozorava Jahić.
Upozorava i na to da Bosna i Hercegovina na skoro svoje dvije trećine sadrži erozivna područja sklona mogućim ovakvim pojavama, naročito će to biti izraženo uz neumoljive promjene klime.
“Možda će mnoge šokirati ovaj podatak, ali on je evidentiran na osnovu istraživanja. Upravljanje vodama mora biti po slivovima, a slivovi ne znaju za administrativne granice. Kada je Una u pitanju broj bujičnih tokova je 96, kada je Vrbas u pitanju broj bujičnih tokova je 44, kada je Bosna u pitanju to je 137, kada je Drina u pitanju 291, kada je neposredni sliv Save u pitanju 81, a po pitanju ovog što se desilo – Neretva sa Trebišnjicom ima ih 237. Neka nikoga ne uplaši, ali možete misliti šta će se eventualno u narednom periodu dešavati, ako se struka tome nije posvetila da prouči te lokalitete. S obzirom da i na Cetini ima još 49 bujičnih tokova, u Bosni i Hercegovini ima ukupno 935 bujičnih tokova.”
Opasnost prijeti i stanovništvu uz Trebević, ali i Trgovsku goru
Za očekivati je da do opasnosti po stanovništvo može doći i uz područje Trebevića, dodao je.
“Često idem na Trebević i vidim šta se radi. Da sam na nekoj političkoj funkciji ili nekom ministarstvu, dobro bih se zapitao kako su dobijeni određeni papiri da se radi nešto poput onog što se radi tamo”, naglasio je.
Stoga, ne samo u Sarajevu, nego u svim dijelovima zemlje, kaže, situacija obavezuje načelnike, ali i vrhovnu vlast na jedno: Ako postoji katastar pojava da naprave akciju kako bi kreirali nove katastre. Iziskivat će to novac i vrijeme, ali vrijedit će.
Prostor uz bujične tokove mora se ozeleniti, još jedan je od savjeta.
“Višak materijala od gradnje odbacivao se u vodne tokove. Tako se smanjivao prostor protivaja vode. Sve to je imalo uticaja na okolni teren. On kad bude zasićen, i zbog uticaja podzemnih voda, postaće labaviji. Ako dođe do zemljotresa, može nastati izuzetno veliki problem”, upozorava.
Treba se očekivati svašta – stav je Muhića – ne samo na području uz Trebević ili direktno uz rijeke.
“U ekspertnom sam timu za Trgovsku goru. Bio sam devet puta na toj lokaciji. Jedan od problema tamo bi mogao biti bujični tok. Neke kolege su me u šali bili spremni i ismijavati. To je seizmičko područje. Ako dođe do zemljotresa, a njih ne možemo prognozirati, magacini gdje se treba vršiti odlaganje nuklearnog otpada mogu se strovaliti u rijeke Unu i Savu”, naveo je.
Podsjeća da je za bh stručnjake ta lokacija apsolutno neprihvatljiva, a da Hrvatska nije odustala od svoga plana.
Opširnije u videu gostovanja ispod.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!