Predviđanja o porastu otpornosti na antibiotike nisu dobra, a Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako bi do 2050. godine 10 milijuna ljudi moglo umrijeti, jer se neće imati čime liječiti. Naime, potrošnja ove vrste lijekova raste kako u Europi i svijetu, tako i u BiH.

Antibiotska rezistencija predstavlja globalni problem, a borba s tim ne odvija se na najbolji način. Krivica je, upozoravaju nadležni, djelimično i na ljekarima, koji nerijetko biraju liniju manjeg otpora pri propisivanju terapije.

“Sjećam se davno jednog svog pacijenta koji kaže: “Boli me glava, popijem jedan penbritin i odmah mi je dobro”. Mi smo navikli na široku upotrebu antibiotika i kada im jeste vrijeme i kada im nije vrijeme. Doba korone donijelo je dodatne izazove“, ističe Amela Lolić, pomoćnica ministra zdravlja i socijalne zaštite RS.

Odgovornost za racionalno korištenje ove vrste lijekova je i na medicinskoj zajednici i na građanima jer je imperativ sačuvati ovu veoma bitnu grupu lijekova koja, doslovno, spasava živote, posebno u doba pandemije.

“U perspektivi jer se govori da ćemo za narednih 20 ili 30 godina imati milione smrti ljudi, pacijenata koji neće imati čime da se liječe zbog visokog stepena rezistencije, odnosno, otpornosti na antibiotike”, dodaje Pava Dimitrijević, načelnica službe za mikrobiologiju u Institutu za Javno zdravstvo RS.

Pogrešna ili neispravna upotreba antibiotika može uzrokovati rezistenciju bakterija na buduće terapije, što je opasno po zdravlje ne samo osoba koje neispravno koriste ove lijekove, nego i za sve one koji bi se kasnije mogli inficirati rezistentnom bakterijom.

“Kada se primjenjuju gdje nema bakterijskog izazivača mogu samo da naprave neželjene efekte, a na duge staze najopasniji neželjeni efekat jeste generisanje otpornosti bakterija na antibiotike”, kaže Goran Stevanović, specijalista klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničnog centra Srbija.

Antibiotici se, veoma često, doživljavaju kao bomboni. S tim u vezi, pitali smo građane Banjaluke da li ih i koliko često koriste.